Svake nam je godine na Phralipenu nezahvalno raditi rezime godine na isteku. I prije smo imali dileme o stvaranju (dis)kontinuiteta kroz izdvajanja i naglašavanja pojedinih događaja, pogotovo iz manjinske perspektive. Međutim, 2020. godina se pobrinula da nam svima bude duboko urezana kao nezaboravna, jasno iscrtana u svom vremenskom kalupu. Zato je u ovoj, diljem svijeta užasnoj godini, jednostavniji zadatak napisati ovaj rezime. Godinu jest obilježila pandemija, ali (iznenađenje) potkrala nam se i koja dobra stvar, na koju je šteta ne podsjetiti.
Pionirski pothvati na području kulture, i oni koji to nisu
Više je kulturnih događaja koje ove godine vrijedi istaknuti kao pozitivne, važne primjere. U lipnju je u Zagrebu, na križanju Savske ceste i Koturaške ulice, otkrivena skulptura 5. studeni u istoimenom parku. Skulptura prikazuje ženski lik, mladu i odvažnu Romkinju. Riječ je o prvom spomeniku romske kulture na području Hrvatske nakon gotovo 700 godina prisutnosti Roma i Romkinja na ovim prostorima.
Još jedan važan spomenik postavljen je u listopadu u zagrebačkoj Gundulićevoj ulici, ispred kućnog broja 29. Radi se o prvom u nizu tzv. kamena spoticanja, a nalazi se ispred nekadašnje zagrebačke adrese Lee Deutsch, poznate kao hrvatska Shirley Temple i hrvatska Anne Frank. Deutsch je ubijena u Auschwitzu 1943. godine.
Ove je godine otvorena i Središnja knjižnica Roma u RH, smještena u prostoru Saveza Roma u “KALI SARA” u Zagrebu (Ulica Pavla Hatza 23/ 5). Knjižnica je osmišljena kao centar kulture i događanja, interdisciplinarni prostor za razmjenu znanja i informacija. Rad knjižnice podjednako će biti usmjeren na prikupljanje građe povijesne tematike, kao i na praćenje recentnih stručnih publikacija i ostalih izvora. Otvaranje ove knjižnice svakako je bitan i pozitivan korak za očuvanje i razvoj romske kulture na ovim prostorima.
U Rijeci je ove godine otvoren ured Vijeća romske nacionalne manjine Grada Rijeke te je tako Rijeka postala jedna od rijetkih sredina koja je osigurala prostor za rad vijeća romske nacionalne manjine. U listopadu je u Zagrebu održan Prvi kongres mladih Roma, koji je okupio mlade Rome i Romkinje iz cijele Hrvatske.
Ovogodišnja nagrada Mladi/a Europljanin/ka godine otišla je u ruke Marie Atanasove, mlade Romkinje iz Bugarske, s kojom smo i razgovarali na Phralipenu. Još jednu važnu nagradu, onu za najbolju glavnu glumicu na Guild Awards 2020 svečanosti u Njemačkoj, dobila je romska glumica iz Rumunjske Alina Șerban, o čemu smo također pisali.
Velik gubitak za romsku zajednicu dogodio se u svibnju, kada je preminuo aktivist i pisac Raymond Gurême, utjelovljenje neslomljivog duha, čovjek koji je čitav život posvetio otporu opresiji i borbi protiv rasizma, diskriminacije i anticiganizma. Nasreću, njegova djela ostaju živjeti s nama. Prisjećamo se ovom prilikom i pisca Rajka Đurića, velikana pjevača Džeja Ramadanovskog te političara i aktivista Amdija Bajrama, koji su nas također napustili ove godine. Njihove utjecaj ne staje sa smrću, u to smo uvjereni.
Negativnije smo na Phralipenu ove godine gledali na jedan specifičan pothvat u kulturi – predstavu Normalan život (Kazališna družina Pinklec, Centar za kulturu Čakovec), inspiriranu prošlogodišnjim prosvjedima u Čakovcu. Predstavu je redatelj Miran Kurspahić u medijskim nastupima predstavio komentirajući kako je suživot s Romima najveći izazov s kojim se Međimurci suočavaju. Istina je, kako kaže Kurspahić, da se problem ne rješava sustavno, već stihijski, često vođeno individualnim entuzijazmom ili nekim obligatnim europskim projektima, akcijama koje traju nekoliko tjedana ili mjeseci i ne naprave značajan pomak. Istina je i da predstava koju radi spada u tu kategoriju, a nakon nje će pronaći neku drugu zapaljivu temu, komentirali smo tada čitavu stvar na Phralipenu, a više o svemu možete pročitati ovdje.
Važni akcijski planovi i sudske presude
Europska komisija usvojila je ove godine novi desetogodišnji plan za podršku Romima u Europskoj uniji. Sedam je ključnih područja na koje se usredotočila EK, a to su: jednakost, uključivanje, sudjelovanje, obrazovanje, zapošljavanje, zdravlje i stanovanje. Za svako područje Komisija je iznijela nove ciljeve i preporuke za države članice o tome kako ih postići, a isti će služiti kao važni alati za praćenje napretka i osigurati da Europska unija postigne veći napredak u pružanju podrške brojnim Romima koji je još uvijek trebaju. Dodatno, Odbor ministara Vijeća Europe usvojio je u 2020. godini preporuku koja po prvi put poziva svojih 47 država članica da u školske programe i nastavna sredstva uključe povijest Roma i Putnika.
Četiri mladića iz Nizozemske optužena su ove godine za zločin iz mržnje zbog vrijeđanja Romkinja u Madridu 2016. godine, te su morali platiti po 1500 eura odštete svakoj od žena koje su ponizili dok su se zabavljali uoči nogometne utakmice Lige prvaka u španjolskom glavnom gradu. Također im je određena i tromjesečna zatvorska kazna.
Mađarski vrhovni sud presudio je ove godine u korist romskih trudnica koje su bile diskriminirane u rodilištu bolnice u Miškolcu. Ova presuda najvišeg suda u Mađarskoj potvrđuje dvije prethodne presude nižih sudova, u sporovima koje je pokrenuo Europski centar za prava Roma (ERRC). Presudama se utvrdilo da je praksa naplate obvezne “trudničke” odjeće za pratitelje pri porodu bila diskriminirajuća prema Romima i Romkinjama, ali i drugim siromašnim građanima.
Bitna vijest stigla je ove godine i iz Kanade. Nakon godina napornog i predanog rada različitih organizacija i građana te preživjelih Roma i Sinta iz Drugog svjetskog rata, kanadska vlada konačno je u kolovozu službeno priznala genocid nad Romima i Sintima, koji se dogodio tijekom holokausta, jednoglasno usvojivši zahtjev da 2. kolovoz postane službeni dan komemoracije i sjećanja.
Listopad je obilježila važna odluka Europske povjerenice za ljudska prava, vezana uz slučaj Yordanova i drugi protiv Bugarske, iz 2012. godine. U proljeće 2012. godine, Europski sud za ljudska prava donio je jednoglasnu presudu u slučaju Yordanova i drugi protiv Bugarske, u kojoj je presudio protiv Bugarske zbog pokušaja deložacije bugarskih državljana romskog podrijetla iz njihovih domova koji su nezakonito izgrađeni na općinskom zemljištu u blizini Sofije. Iako je nalog za deložaciju bio u skladu s domaćim zakonom, sud je ustanovio da nije bio nužan u demokratskom društvu. Tako je presuda u slučaju Yordanova i drugi protiv Bugarske postala primjer najprogresivnije europske sudske prakse po pitanju prisilnih deložacija.
Europska povjerenica za ljudska prava ove je godine objavila svoju procjenu podnesenu Odboru ministara u kontekstu nadzora nad presudom u slučaju Yordanova i drugi protiv Bugarske. Njeno mišljenje pojačava argumentaciju koju je prije osam godina iznio Europski sud za ljudska prava. Povjerenica je naglasila da, osim što ozbiljno krše pravo na odgovarajuće stanovanje, prisilne deložacije mogu dovesti do kršenja širokog spektra ljudskih prava, što znači da ih je neophodno spriječiti. Da bi se začarani krug deložacija prekinuo, vlasti se moraju odmaknuti od kaznenog pristupa i početi se baviti stambenom situacijom Roma na temelju relevantnih međunarodnih standarda ljudskih prava, zaključila je povjerenica.
I, naravno, par riječi o pandemiji
Ovaj rezime godine teško ćemo dovesti do kraja bez da se kratko osvrnemo i na korona krizu. Pandemija je dodatno razotkrila i produbila loše uvjete i izazove s kojima se Romi i Romkinje suočavaju u svakodnevnom životu diljem Hrvatske i Europe. Od neadekvatnih uvjeta stanovanja i manjka pristupa osnovnim infrastrukturnim dobrima, do loše ishrane i ugroženog zdravlja, te nemogućnosti ravnopravnog sudjelovanja u obrazovanju. Pandemija je ukazala na to kako, čak i kad smo svi na svijetu ugroženi i ugrožene, postoje oni koji su ugroženiji od drugih, kao i mjesta u kojima će ova kriza ostaviti puno razornije posljedice.
Prenapučena i siromašna romska naselja svakako spadaju u ta mjesta, a humanitarna pomoć koja služi tek kao flaster neće biti dovoljna za oporavak i izlazak iz ove krize. Pandemija nam je došla kao produkt neodrživog i nepravednog sustava, koji sada svoje ružno lice pokazuje na sve strane. Njene posljedice neće moći riješiti taj isti sustav, koji je sposoban generirati samo nove dugoročne katastrofe. Zato ostaje otvoreno i presudno pitanje (koje nam se njihalo nad glavom većinu ove godine) – što ćemo, nakon ovog direktnog okršaja, ponuditi svijetu natrag?
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
