Više prijetnje i više tehnologije
Globalno gledano i da u grubim crtama damo jedan širi kontekst, u godini na izmaku okončani su neki negativni trendovi, neki su, nažalost, nastavljeni i intenzivirani, a pojavili su se neki pozitivni – za koje se nadamo da će takvi ostati – koji čovječanstvu otvaraju golemi prostor za istraživanja i razvoj.
Od negativnosti koje su, čini se, došle blizu svog kraja ili su barem kao prijetnja sišle s globalne pozornice, svakako je prva službeni prestanak pandemije COVID-19 kojeg je u svibnju proglasila Svjetska zdravstvena organizacija. Drugi, kompleksniji trend, kojeg će biti mnogo teže zaustaviti, jesu čovjekovim djelovanjem izazvane klimatske promjene: ova će godina, kažu znanstvenici, biti najtoplija u povijesti mjerenja, a emisije ugljika iz fosilnih goriva, usprkos tome, ne prestaju se smanjivati nego će, štoviše, doseći rekordne razine. Kao lagani melem na tu golemu otvorenu ranu može se uzeti zaključke prosinačke UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (ili COP28) među kojima stoji da je gotovo 200 zemalja prvi put nakon 30 godina dogovorilo tekst sporazuma koji vodi prema okončanju doba fosilnih goriva. Rekordnom korištenju fosilnih goriva zasigurno je doprinijela ruska invazija na Ukrajinu, koja je ušla u svoju drugu godinu i zbog koje su se mnoge države uslijed promjena na energetskom tržištu okrenule gorivima prošlosti kao što je ugljen. Tom sukobu u listopadu se pridodala eskalacija napetosti između Izraela i palestinskog Hamasa, što se pretvorilo u golemo stradanje civila.
Među pozitivnostima koje su u 2023. zaista učinile proboj svoje mjesto svakako zauzima razvoj umjetne inteligencije u formi chatbotova ili aplikacija koje imitiraju ljudsku razmjenu informacija. ChatGPT, Bing Chat i drugi softveri, osim što su zapanjili gotovo svakoga tko ih je isprobao, potaknuli su također pitanja što će se događati s ljudskom inteligencijom i znanjem ako se umjetna inteligencija nastavi tako razvijati. Od drugih važnijih postignuća, izdvojit ćemo jačanje aktivnosti u istraživanju svemira i slijetanje indijske letjelice na Mjesec, čime je ta danas najmnogoljudnija država svijeta postala četvrta zemlja s takvim ostvarenjem.
Na užoj, lokalnoj razini Republike Hrvatske, ova je godina obilježena uvođenjem nove valute, eura, te Schengenskog prostora kojeg se kasnije, nakon novih migracijskih valova, ipak do daljnjeg suspendiralo. S novom valutom došlo je do napetosti oko rasta cijena, koja se naslonila na širi problem inflacije koja svoje podrijetlo dobrim dijelom vuče iz već spomenutih pandemije i ruske invazije na Ukrajinu.
Na dobrom tragu
Što se tiče romske populacije u Hrvatskoj i šire u 2023. godini, na jednoj je strani vidljiv napredak u njezinoj emancipaciji, a na drugoj neki problemi kao da su u istom obliku zamrznuti u vremenu. U širokom potezu, može se reći da romska tematika dobiva sve više pozitivnog prostora, osobito u polju kulturne autonomije gdje su produkcija i recepcija sve veće i raznolikije. Nasuprot tome, materijalna depriviranost Roma – iz koje onda proizlaze socijalni, politički i drugi problemi – još je uvijek u mnogim zemljama, među njima i u Hrvatskoj, velika.
Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” u 2023. je godinu ušao s izložbom “Ljubi Roma”, otvorenom na samom kraju prethodne godine. Ideja izložbe bila je jednostavnom, dobrim dijelom komičnom, gestom izokrenuti grafite mržnje u njihove suprotnosti – one poruke koje prečesto viđamo na našim ulicama ovom su preobrazbom postale “Ljubi Srbina”, “Šuštaše” ili “Za doma spremni”. Kulturnim događanjima bogatom siječnju doprinijela je već tradicionalna manifestacija Noć muzeja na kojoj je Romski edukacijsko-kulturni centar (REKC) cjelovečernjim druženjem proslavio prvi rođendan. REKC je s Radijom Kali Sara Hrvatska tom prigodom organizirao izložbu “Upali radio!” kojom je odao počast tom na ljudskom glasu utemeljenom mediju te kojom je dodatno htio ukazati na važnost romskog radija. Krajem mjeseca, SRRH “KALI SARA” je susretom s predsjednikom Hrvatsko-indijskog društva i uvaženom delegacijom iz Indije produbio ovdašnje romsko-indijske veze stvorene ranijih godina, osobito 2022. na konferenciji “Romi kao indijska dijaspora”. Izvan Hrvatske, u siječnju je središnja romska kulturna institucija u Europi, ERIAC, pokrenula blog So Nakhlo (“Što se događa”) kao platformu za sve razvijenije kritičke romske studije.
Proljeće je u SRRH “KALI SARI” donijelo susret “Pričaonica – Žene za žene” na kojem su istaknute žene iz javnog i političkog života govorile o svojim iskustvima, a sve u svrhu bolje suradnje među ženama i njihovog osnaživanja, posebno mladih Romkinja koje se u svojem odrastanju susreću s višestrukim preprekama. Tema ovog susreta nadovezala se na aktualni projekt “Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice!” koji je započeo u veljači 2021. i traje do siječnja 2024. godine, a čiji je primarni cilj povećanje obuhvata mladih Romkinja kod dovršavanja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. U studenom je održana završna konferencija na kojoj su predstavljene aktivnosti i rezultati projekta te izazovi koji za njegove ciljeve postoje u budućnosti.
Dodatno vezano uz obrazovanje, sredinom ožujka Ured potpredsjednice Vlade RH Anje Šimprage organizirao je predstavljanje publikacije “Analiza predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske”. Što se tiče romske nacionalne manjine, primjetno je nedovoljno upućivanje na dimenzije stradanja Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata te udaljenost od lokalnog konteksta pri davanju pozitivnih primjera kao što su uzorite ličnosti romskog podrijetla (nijedno od 36 spominjanja značajnih Roma i Romkinja ne odnosi se na nekoga iz Hrvatske). Konceptualno slično ovoj analizi, ali mnogo šireg opsega bilo je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu objavljeno početkom travnja. Najveći napredak, pokazuje analiza, ostvaren je u području ostvarenja kulturne autonomije romske manjine i povećanju broja studenata, dok su u području odgoja, školskog obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, medijske zastupljenosti i diskriminacije problemi još uvijek previše izraženi.
Kao potkrepu tvrdnji da romska kulturna produkcija zasluženo dobiva sve više prostora, možemo uzeti sada već redovitu prisutnost romskih umjetnika na najznačajnijim umjetničkim manifestacijama svijeta. Romska umjetnica iz Poljske Małgorzata Mirga-Tas na posljednjem je Venecijanskom bijenalu po prvi put kao jedna Romkinja predstavljalanacionalni paviljon, a naša redakcija Phralipena ove je godine donijela intervjue s dvama istaknutim romskim umjetnicima – Eugenom Raportoruom i Danielom Bakerom, također sudionicima Venecijanskog bijenala. Spominjanju istaknutih Roma i Romkinja možemo dodati proširenja u travnju i studenom stalnog postava izložbe “Tragovima romske kulture – Zaslužni među nama” u zagrebačkom REKC-u kojim je ta institucija postala bogatija za desetke portreta i statua romskih velikana i velikanki. Izložba je, zajedno s izložbom “Ljubi Roma”, u travnju također posjetila grad Čakovec i Međimursku županiju u sklopu Danā romske kulture s ciljem dodatnog zbližavanja romskog i ne-romskog stanovništva.
Međutim, kao kontrast takvim svijetlim primjerima ustraju diljem Europe slučajevi sustavne diskriminacije Roma, a nerijetko, nažalost, i teški oblici nasilja. Krajem ožujka Europski sud za ljudska prava donio je presudu protiv Mađarske zbog rasne segregacije romske djece u osnovnoj školi u gradiću Piliscsaba. Sličan problem segregacije postoji i u drugim zemljama u Europi, od Češke i Slovačke do Albanije i Hrvatske, u kojoj je taj problem i dalje velik. Da je diskriminacija prisutna na svim razinama društva, pa i onima koje bi trebale biti izvor i glavni provoditelj uključivih socijalnih i političkih mjera, pokazuje svibanjski slučaj iz Bugarske gdje su pokrenute tužbe protiv zastupnika u Europskom parlamentu Angela Džambaskog i stranke VMRO – Bugarski nacionalni pokret zbog njihovog govora mržnje protiv Roma. Priča tu ne staje, nego odlazi u krajnju brutalnost: ove su godine što zbog civilnog što zbog policijskog nasilja život izgubili Romi u Turskoj, Grčkoj, Albaniji i Češkoj. Reakcija na smrt Stanislava Tomáša, kojeg su 2021. policajci ubili na gotovo identičan način kao Georgea Floyda, izazvaši u Americi i svijetu protestni pokret Black Lives Matter, pokazuje da pravdu treba nastojati istjerati dokraja – slučaj je ove godine završio na Europskom sudu za ljudska prava gdje se Češku Republiku i njezinu policiju tuži zbog značajne uloge u Tomáševoj smrti.
Sjećanje i pamćenje
S tematikom sustavne diskriminacije bila je povezana druga godišnja tribina SRRH-a “KALI SARA” “Stradanje Roma u NDH” održana 19. svibnja i posvećena upotrebi termina vezanih uz stradanje Roma i antiromsku diskriminaciju u suvremenom znanstvenom i javnom diskursu. Sredinom rujna u sklopu Druge međunarodne konferencije o genocidu nad Romima tijekom godišnjeg predsjedanja Republike Hrvatske Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA-om) jedan od sudionika tribine, povjesničar Danijel Vojak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, postavio je u REKC-u izložbu “19. svibnja 1942: Genocid nad Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj / Samudaripen“ kojom je dao sustavni pregled položaja Roma u tom razdoblju, kao i širi povijesni kontekst dotadašnjeg života Roma u Europi i Hrvatskoj. Da podsjetimo, Hrvatska je 1. ožujka ove godine od Švedske preuzela predsjedanje IHRA-om, savezom koji ujedinjuje vlade i stručnjake diljem svijeta u promicanju i unapređenju obrazovanja, istraživanja i sjećanja na Holokaust. Prethodno je u siječnju Hrvatska usvojila tri Radne definicije IHRA-e, među njima i Radnu definiciju antiromskog rasizma i diskriminacije, a kao prioriteti predsjedanja određeni su bili obilježavanje desete godišnjice Radne definicije IHRA-e o negiranju i iskrivljavanju Holokausta te strukturna reforma IHRA-e. Središnji događaji hrvatskog predsjedanja Savezom bila su dva plenuma, u Dubrovniku sredinom lipnja i u Zagrebu krajem studenog. Tijekom potonjeg više od stotinu stručnjaka iz Europe i svijeta koji se bave temom Holokausta i Samudaripena posjetili su Romski memorijalni centar u Uštici nedaleko Jasenovca.
Pored rada IHRA-e, ove je godine na važnost unapređenja kulture sjećanja romske zajednice ukazao i projekt REGARD (“Sjećanjem na genocid protiv diskriminacije Roma”) na kojem je SRRH “KALI SARA” radio s partnerskim institucijama iz Italije i Rumunjske. Kao jedna od aktivnosti projekta, u srpnju je provedena anketa među osobama različitih profila vezana uz položaj romske zajednice u Hrvatskoj, dok je u rujnu, temeljena na rezultatima te ankete, održana “Konferencija za budućnost” gdje je izrađen Akcijski plan koji će se objediniti s istovrsnim planovima iz Italije i Rumunjske te uputiti institucijama Europske unije radi konkretnog rješavanja problema romske zajednice. Također, u srpnju je održana 3. Ljetna škola suočavanja s prošlošću na kojoj su polaznice uz stručnu pratnju obišle lokacije vezane uz progon i stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu – Zagreb, Mariju Goricu, Jasenovac i Ušticu – te one iz bliže prošlosti vezane uz stradanja Bošnjaka – Srebrenicu i Sarajevo.
Pitanje prošlosti za Rome je od posebnog značaja zbog, s jedne strane, općenito slabe ili nikakve upoznatosti većinskog stanovništva s njihovom poviješću i podrijetlom, te, s druge, zbog sve donedavno sustavnog zanemarivanja njihovog stradanja i progona, osobito onog tijekom Drugog svjetskog rata. Međutim, briga o prošlosti mora supostojati s još važnijom brigom o budućnosti. U tu svrhu, Romi iz različitih država i zajednica redovito se okupljaju kako bi raspravljali o pitanjima važnima za vlastiti boljitak. Tako je početkom lipnja ove godine u Berlinu održan Svjetski kongres Roma, a od ostalih okupljanja istaknut ćemo 4. Kongres mladih Romkinja i Roma održan u rujnu u Medulinu na kojemu su mladi iz Hrvatske raspravljali o onome što smatraju potrebnim za svoj bolji razvoj i angažman u zajednici. Rad na budućnosti u fokusu je također veoma uspješne edukacijske radionice “Dođi u REKC!”(nadograđene krajem godine radionicom za starije učenike “Escape Rom”) koju je dosad, u otprilike godinu dana, prošlo preko 500 učenika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Ideja koja stoji iza tog projekta jest najmlađim generacijama, Romima i ne-Romima jednako, dati stvarnu, od negativnih stereotipa i predrasuda, oslobođenu sliku Roma te usaditi prvenstveno u mlade Rome i Romkinje svijest da postoji mjesto gdje su se sa svojim identitetom mogli osjećati sigurno i odakle mogu crpiti snagu.
Ono što, nadalje, vezuje prošlost i budućnost i što, na neki način, nadilazi vrijeme jesu knjige. Romska knjižna produkcija iz godine u godinu raste, i to naročito ona, ujedno najvažnija, u kojoj su Romi subjekti pisanja. U ovoj godini, da iz mnoštva izdvojimo samo djelić, objavljen je četvrti dio iznimnih Romskih priča romologa i akademika Radeta Uhlika te engleski prijevod autobiografije Veljka Kajtazija Dreams of a Romani, dok je u području periodike časopis Phralipen u svojim brojevima nastavio pokrivati pitanja relevantna ne samo za ovdašnju romsku zajednicu. Uz stvaranje i recepciju, za život knjiga jednako su važni govor o njima i promocija. U tu svrhu, SRRH “KALI SARA” sa svojim je publikacijama sudjelovao na dvama najznačajnijim sajmovima u Hrvatskoj, zagrebačkom Interliberu i sajmu Sa(n)jam knjige u Puli. Pored toga, na književnoj večeri u studenom hrvatskoj su se publici predstavili jedna od najznačajnijih svjetskih romologinja Sofiya Zahova i veliki romski autor iz Švedske Fred Taikon kao i Neždet Mustafa iz Makedonije, dok je u prosincu održana večer čitanja iz zbirke Romanipe čije novinarsko-narativne životne priče o istaknutim Romima i Romkinjama iz regije mogu inspirirati svakoga. Zbog svijesti o važnosti da Romi o sebi što više informirano govore i pišu, formiran je krajem godine i književni klub Romanipe.
Kao temelj romske zajednice i kao datumi bitni za slanje simbolične poruke o njezinom identitetu s vremenom su se iskristalizirala tri dana – Svjetski dan Roma (8. travnja), Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu/ Samudaripen (2. kolovoza) i Svjetski dan romskog jezika (5. studenog). I ove godine obilježavanja tih datuma u Hrvatskoj su se održala na najvišoj razini s prigodnim svečanostima i visokim uzvanicima. Još je jedno događanje, iako manje svečano, ove godine imalo veliki medijski odjek – otvorenje izložbe “Nakit, romsko obiteljsko blago” popraćeno revijom koja kronološki prati odijevanje Roma i Romkinja od davnina do danas.
Iduća, 2024. godina, velika je izborna godina u Hrvatskoj. Dok su ove godine održani samo manjinski izbori, u idućoj nas čekaju parlamentarni izbori, izbori za Europski parlament i predsjednički izbori. Od svih njih, uz manjinske, za nacionalne su manjine najvažniji parlamentarni izbori. Zbog toga je važno da se birači što bolje informiraju i izađu u što većem broju kako bi izabrali najkonstruktivnije predstavnike koji se zaista bore za njihova prava.
