U razgovoru o književnosti

  • EnglishEnglish
  • Romani chibRomani chib
  • Foto: SRRH "KALI SARA"

    Na književnoj večeri održanoj 6. studenog 2023. godine u sklopu Dana romske kulture i obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika u Savezu Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARI” gostovalo je troje istaknutih inozemnih gostiju – Neždet Mustafa, Sofiya Zahova i Fred Taikon. U prvom dijelu večeri, Neždet Mustafa, bivši ministar u makedonskoj vladi i načelnik općine Šuto Orizari, u razgovoru s Majom Grubišić, voditeljicom Romskog edukacijsko-kulturnog centra u Zagrebu, predstavio je svoju nedavno objavljenu političku knjigu Romi i antidefetizam, dok je u drugom dijelu najprije Sofiya Zahova, istraživačica s islandskog Instituta za strane jezike Vigdís Finnbogadóttir, dala općeniti pregled romske književnosti i njezinih obilježja, a zatim je u razgovoru s Fredom Taikonom, švedskim književnikom i novinarom, publici predstavila njegov rad.

    Knjiga Romi i antidefetizam, izdana 2023. godine u Skoplju, politički je priručnik proizašao iz dugogodišnjeg Mustafinog iskustva u visokoj politici. On je političku karijeru započeo 1991. osnivanjem prve romske stranke u Makedoniji, PCER-a ili Stranke za potpunu emancipaciju Roma. Nakon tri godine provedene na poziciji urednika romskog odjela Makedonske radiotelevizije, 1996. godine postaje načelnik najvećeg romskog naselja u Europi, općine Šuto Orizari, gdje se zadržao sve do 2002. godine. Od 2004. godine bio je glavni tajnik Romskog europskog foruma Vijeća Europe u Strasbourgu, a vrhunac Mustafine karijere funkcija je ministra bez portfelja u makedonskoj vladi u razdoblju od 2008. do 2017. godine.

    Na književnoj večeri Mustafa je kao tri ključna elementa u formiranju romske politike istaknuo obrazovanje, ujedinjenost i demokratsku participaciju. Kako je rekao, demokracija kao politički sustav svakome nudi priliku da se njegov glas politički čuje. Istovremeno, nitko ništa ne može postići bez glasa, a Romi moraju prepoznati da njihov glas ima veliku moć. Mustafa je poziciju Roma usporedio s borbom Afro-Amerikanaca za politička i građanska prava, posebno borbu predvođenu Martinom Lutherom Kingom i njegovom vizijom sažetom u krilaticu ‘Imam jedan san’ (‘I have a dream’). U vezi s tim, Mustafa je istaknuo da bez političke ujedinjenosti Romi neće uspjeti ostvariti svoje vizije i ciljeve. Pored borbe protiv svojevrsne autodestruktivnosti, Romi na svom političkom putu moraju prepoznati da njihov razvoj velikim dijelom ovisi o njima samima te da problem trebaju tražiti ne kod druge ili treće strane, nego kod sebe. To s jedne strane uključuje ulaganje u obrazovanje kako bi se istražili i ojačali svi relevantni aspekti emancipacije Roma, a s druge snažnu borbu za vlastite interese, mnogo snažniju od trenutne gdje su, kako poentira Mustafa, Romi otporni na otpor ili, drugačije rečeno, previše pasivni. Cilj je, zaključuje Mustafa, da Romi korištenjem demokratskih alata postanu moderni Romi te da iz perspektive političkih i građanskih prava budu jednaki među jednakima.

    Drugi dio književne večeri otvorila je Sofiya Zahova kratkim izlaganjem o romskoj književnosti. Nju je odredila kao djela, knjige i publikacije čiji su autori Romi i/ili koje su na romskom jeziku te koje su, između ostalog, namijenjene romskoj publici. Prema povijesnoj periodizaciji, razdoblje 19. stoljeća sve do Drugog svjetskog rata obilježeno je prvim objavljivanjem autorskih djela. U drugoj polovici 20. stoljeća sve se više izdaje poučna i folklorna romska građa, a u desetljeću od 1990. do 2000. godine priznavanje romske kulturne i književne djelatnosti te državna potpora romskim publikacijama postaju ključan faktor u razvoju romske književnosti. Od tog razdoblja pa sve do danas, objavljivanje i promocija dobrim se dijelom seli na internetske platforme. S periodizacijom koja ukazuje na već visok stupanj razvojaromske književne produkcije te s isticanjem istaknutih romskih književnika i književnica Zahova se suprotstavlja, kako ih naziva, zabludama koje su prisutne u izvanjskoj, ne-romskoj populaciji: da su Romi otporni na obrazovanje, da njihova usmena tradicija ometa pisanje, da Rome ne zanima povijest, da su romske zajednice ahistorijske te da je romska kultura strogo patrijarhalna i opresivna za žensku književnu djelatnost.

    Nakon generalnog pregleda romske književnosti, Zahova je moderirala razgovor s istaknutim romskim književnikom i aktivistom iz Švedske, Fredom Taikonom. Taikon je osnivač romskog kulturnog centra u Stockholmu, pokretač časopisa É Romani Glinda, autor brojnih knjiga za djecu i dobitnik dviju najistaknutijih nagrada u Švedskoj – “Illis quorum” za izuzetan doprinos švedskoj kulturi, obrazovanju i društvu te “Nagrade Raoul Wallenberg” koja se, po uzoru na švedskog diplomata koji je od progona za vrijeme Drugog svjetskog rata spasio tisuće Židova, dodjeljuje pojedincima koji se bore za prava ugroženih skupina. Kao glavne uzore koji su ga odveli na put književnosti i aktivizma, Taikon je naveo svog djeda, čuvenog romskog aktivista Johanna Dimitrija Taikona, te Erika Ljungberga, ne-Roma koji je dugo živio s Romima i koji je na temelju tog iskustva izradio gramatiku i rječnik kalderaškog dijalekta romskog jezika. Osim tih uzora u borbi za prava Roma, Taikon je govorio i o načinu na koji se među Romima u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata provodio proces obrazovanja, o upoznatosti današnjih Roma u Švedskoj s vlastitim jezikom i kulturom te o svom časopisu É Romani Glinda koji je nakon 19 godina postojanja morao prestati izlaziti zbog nedovoljne financijske i institucionalne podrške.

    Komentiraj

    Unesite svoj komentar
    Unesite svoje ime