Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj jučer, 10. siječnja 2022. godine, donijela je Odluku o osnivanju Savjeta za ljudska prava.
Inicijativa za osnivanje Savjeta za ljudska prava, naslanja se na političku tradiciju postojanja posebnog međuresornog tijela koje bi Vladi Republici Hrvatske pomoglo u nastojanjima da što konstruktivnije i efikasnije prepozna te reagira na nove izazove ljudskim pravima, kako na nacionalnoj tako i na globalnoj razini. Razorni potresi koji su pogodili Grad Zagreb i Zagrebačku, Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Krapinsko-zagorsku županiju, kao i posljedice krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, pred hrvatsko društvo postavljaju nove izazove u poštivanju ljudskih prava, ali i ponovno otvaraju neka pitanja koja su se smatrala apsolviranima u konsolidiranim parlamentarnim demokracijama. Izazovi poput migracijske krize, rasta popularnosti radikalnih političkih projekata i pokreta, kao i ekspanzije govora mržnje, lažnih vijesti i teorija zavjera u javnom prostoru, zahtijevaju snažnu predanost Vlade Republike Hrvatske promidžbi ljudskih prava i zaštiti najranjivijih društvenih skupina. Stoga, osnivanje Savjeta za ljudska prava predstavlja važan operativni doprinos provedbi ovih ciljeva, kao i snažan simbolički izraz predanosti Vlade Republike Hrvatske zaštiti ljudskih prava.
Savjet za ljudska prava međuresorno je i savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske za pitanja ljudskih prava, a neke od njegovih zadaća su: sudjelovanje u kontinuiranom praćenju i analizi javnih politika koje se odnose i/ili utječu na razvoj ljudskih prava u Republici Hrvatsko, sudjelovanje u davanju mišljenja Vladi Republike Hrvatske o nacrtima propisa koji se odnose i/ili utječu na stanje ljudskih prava u Republici Hrvatskoj i predlaganje Vladi Republike Hrvatske mjera za rješavanje određenih problema, te mjera za poboljšanje stanja ljudskih prava, sudjelovanje u programiranju i utvrđivanju prioriteta za korištenje fondova Europske unije koji su otvoreni za Republiku Hrvatsku u području zaštite ljudskih prava, kao i ostalih fondova Europske unije koji mogu uključivati i ljudska prava ili imati utjecaja na njihovo ostvarivanje, praćenje provedbe Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije i druge.
Savjet tako čine potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske nadležan za ljudska prava, predsjednik Savjeta, predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave, predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja, predstavnik Ministarstva kulture i medija, predstavnik Ministarstva zdravstva, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova, predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova, predstavnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, predstavnik Ureda potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske, predstavnik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, predstavnik Ureda za ravnopravnost spolova, predstavnik Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, predstavnik Ureda za udruge te tri predstavnika udruga i drugih organizacija civilnoga društva koje su posvećene razvoju i promicanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. Sukladno provedenom glasanju članova Savjeta za razvoj civilnoga društva o predloženim kandidatima, za predstavnike organizacija civilnoga društva u Savjet za ljudska prava predloženi su Emir Grbić i Suzana Kunac iz Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, Ivan Novosel i Tina Đaković iz Kuće ljudskih prava te Tamara Jovičić i Gordana Paton iz Udruge za promicanje informatike, kulture i suživota.
