Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus lani je pozvao premijera Andreja Plenkovića da donese zakon kojim će biti zabranjeni ustaški simboli i znakovlje. Ući ćete u povijest donesete li tu odluku, skinut ćete ljagu s hrvatskog naroda koji nezasluženo nosi 30 godina, posebno s obzirom na doprinos koji je Hrvatska dala u europskoj antifašističkoj arhitekturi, poručio je tada Kraus.
Krausova poruka našla je u posljednjih godinu dana svoj put do vladajuće koalicije. Do kraja svibnja ove godine Sabor bi trebao raspravljati o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u kojima se predlaže da se isticanje ustaških i četničkih simbola kažnjava zatvorskom kaznom. Ovih dana dovršen je i nacrt teksta kojim se u Kazneni zakon želi ugraditi članak o zabrani javne uporabe ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’, izvještava Jutarnji list.
Kraus je organizirao više sastanaka na koje su došli predstavnici većine parlamentarnih stranaka i manjinski zastupnici, a razgovaralo se s ciljem sankcioniranja svake upotrebe ustaških, četničkih i fašističkih simbola.
Zatvorske kazne i izuzeci
U Nacrtu izmjena i dopuna zakona predlaže se da se zakon dopuni tako da se doda članak u kojem se Isticanje obilježja nacionalsocijalizma, fašizma, ustaškog i četničkog pokreta ili režima dopunjava tekstom: Tko u javnom prostoru koristi, javno ističe, nosi na odjeći ili pokazuje u javnosti na drugi način simbole, parole, slogane, zastave, znakove, oznake, slike, imena, nadimke, nazive, pozdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, odore ili njihove dijelove ili druga obilježja fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
Nacrt izmjena i dopuna zakona još predviđa da će se onaj tko kazneno djelo počini putem tiskanih ili elektroničkih medija ili računalnih ili društvenih mreža kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do četiri godine, a onaj tko proizvodi, skladišti, distribuira, prodaje, uvozi, izvozi, posjeduje u većim količinama ili čini dostupnim javnosti materijal takvog tipa, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
Izuzetak može postojati samo kada se sporna obilježja javno koriste s namjenom da služe građanskom obrazovanju, osudi ili odvraćanju od nedemokratskih pokreta ili režima, promicanju umjetnosti ili znanosti, istraživanju ili poučavanju, izvješćivanju o tekućim ili povijesnim događajima, ili sličnim svrhama. U takvim slučajevima njihovo korištenje ne predstavlja kazneno djelo.
Ranije smo na Phralipenu pisali da izmjene Kaznenog zakona podržava pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je istaknula: Da je jasno propisano što se smije, što ne smije, nesporazuma, nerazumijevanja, neujednačenih, pa i zlonamjernih tumačenja ne bi bilo. Ja u potpunosti podržavam židovsku organizaciju u tome da se Kaznenim zakonom izričito zabrani korištenje svih simbola proizašlih iz ustaškog režima. To je u skladu s ustavnim vrijednostima Hrvatske i Europske unije kojoj pripadamo.
Zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi također je pozvao Vladu da u cijelosti prihvate prijedlog Židovske zajednice i ostalih stradalačkih naroda da se ustaško obilježje i pozdravi, uključujući ‘Za dom spremni’, Kaznenim zakonom jasno zabrane.
Ovih dana usvojen i Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje
Vlada je na sjednici početkom ovoga mjeseca donijela i zaključak o prihvaćanju Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje. O ovom protokolu smo također već pisali. Cilj donošenja protokola je unaprijediti rad policije, Državnog odvjetništva, sudova i drugih tijela nadležnih za suzbijanje, otkrivanje i progon zločina iz mržnje. Središnje tijelo za praćenje i objavu podataka o toj vrsti zločina i donesenim presudama bit će Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Ministarstvu unutarnjih poslova protokolom bi se nalagalo da posebno pažljivo prikuplja podatke o skupinama i pojedincima koji u svom djelovanju iskazuju sklonost činjenju zločina iz mržnje. MUP bi pritom morao obratiti posebnu pozornost na pripadnost žrtve nekoj od manjinskih skupina, percepciju počinitelja da žrtva pripada takvoj skupini ili povezanost žrtve s osobom koja pripada takvoj skupini.
Usvajanje ovog protokola i skore izmjene Kaznenog zakona dobre su vijesti i konkretni koraci u borbi protiv vrlo učestalih pojavnih oblika mržnje, s pretpostavkom da će se zakoni i provoditi kako spada. Nisu ovo, naravno, jedini načini na koje se u Hrvatskoj vrši mržnja i slavi fašizam, ali to što nisu jedini ne čini ih manje bitnima.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
