Zabrana ustaških simbola i dalje nedostižna

0
206
Foto: jusp-jasenovac.hr/

Uoči obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u petak, 22. siječnja 2020. godine, u zagrebačkoj Židovskoj općini okupili su se predstavnici nekolicine oporbenih stranaka ali i dijela vladajuće koalicije. Konkretno, sastali su se predstavnici žrtava NDH odnosno predstavnici Židova, Roma i Srba, te saborski zastupnici Damir Habijan (HDZ), Peđa Grbin (SDP), Rada Borić (NL), Milorad Pupovac (SDSS), Tulio Demetlika (IDS), Furio Radin (NZ), Krešo Beljak (HSS), Darko Klasić (HSLS) i Marijana Puljak (SC). Ishod sastanka, prema priopćenju Židovske općine Zagreb, jednoglasan je zaključak o pokretanju izrade zakona o zabrani i kažnjavanju korištenja ustaških simbola, negiranja koncentracijskih logora i veličanje ustaških zločinaca.

Bitno je napomenuti da se radi o prijedlogu izmjene zakona, točnije o dodatku članku 325. Kaznenog zakona koji bi regulirao i isticanje obilježja nacionalsocijalizma, fašizma, ustaškog i četničkog pokreta ili režima. Da je potreba za takvim zakonom i dalje relevantna i aktualna potvrdio je i događaj koji je prethodio samome sastanku.

Istoga dana u jutarnjim satima, predsjednik Zoran Milanović s vojnim vrhom RH, odlučio je ne prisustvovati na obilježavanju 28. godišnjice vojno-policijske akcije Maslenica u Zadru. Iako je već stigao u Zadar, predsjednik Milanović ga je napustio prije početka samog obilježavanja. Kao i na 25. obljetnici vojno-redarstvene operacije Bljesak, obilježene 1. svibnja 2020. u Okučanima, kada je predsjednik Milanović komemoraciju napustio zbog ustaškog simbola – točnije, poruke „za dom spremni“ – ona je i ovoga puta razlog odlaska. Još u svibnju, predsjednik Milanović situaciju je komentirao rekavši: Jedan sudionik se skinuo u odoru sa znakom ZDS i ja u tome ne želim sudjelovati. To je namjerna provokacija, smatram to gaženjem žrtava i sjećanja na ovaj događaj, pa je u tome stavu ostao dosljedan i u ovome slučaju i primitka informacije o nekoliko pojedinaca s ustaškim znakovljem u protokolu događanja.

I dok su Novosti ovu priču prenijele pod naslovom Uskoro zabrana ustaških simbola, daljnji je razvoj situacije pokazao da i dalje ne postoji čvrsti konsenzus na tu temu, te da do konkretnih pomaka, kao ni same zabrane, neće doći baš tako uskoro.

Tek jedan dan nakon što je u priopćenju Židovske općine Zagreb rečeno da je postignut jednoglasan zaključak, 23. siječnja predsjednik kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić za nacional.hr izjavio je da nije točno da se predstavnik HDZ-a na tom sastanku složio sa zabranom ustaškog znakovlja. Zatim je i sam Damir Habijan opisao svoje poimanje tog sastanka izjavivši: Nisam stekao dojam da je zaključeno kako se kreće u zakonsku zabranu ustaškog znakovlja. Nisam imao mandat da donosim bilo kakav zaključak u ime stranke, nego da sudjelujem, saslušam o čemu će se govoriti, i prenesem sadržaj razgovora.

U narednim je danima, posebice povodom Dana sjećanja na holokaust 27. siječnja, podrška za zabranu ustaškog znakovlja općenito, i pozdrava ZDS specifično, pristizala s raznih strana. Antifašistička liga, uz mnoštvo supotpisnika, zatražila je sedam konkretnih akcija od Hrvatskog sabora, Ministarstva branitelja, Skupštine grada Zagreba, obrazovnih institucija, Vlade RH, HRT-a, Državnog odvjetništva, Državne odvjetnice RH te lokalnih vlasti.

Dok je iz njemačkog veleposlanstva u Hrvatskoj napomenuto kako se veleposlanstvo ne upliće u unutarnje stvari Hrvatske, ipak je i naglašeno kako pridaje veliku važnost ovoj temi te sa zanimanjem uočavaju sve više glasova koji traže dosljednu zabranu ustaškog znakovlja i iz njega izvedenih simbola. Američko je veleposlanstvo u Zagrebu bilo nešto eksplicitnije u napomeni kako ustaškim simbolima i govoru mržnje nema mjesta u današnjoj demokratskoj Hrvatskoj i osudi svakog pokušaja revizije povijesti ili glorificiranja prošlih totalitarnih i fašističkih režima,

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović također je izrazila jasan stav o pozdravu ZDS u emisiji Točka na tjedan N1 Televizije, rekavši to prilikom: Da je jasno propisano što se smije, što ne smije, nesporazuma, nerazumijevanja, neujednačenih, pa i zlonamjernih tumačenja ne bi bilo. Ja u potpunosti podržavam židovsku organizaciju u tome da se Kaznenim zakonom izričito zabrani korištenje svih simbola proizašlih iz ustaškog režima. To je u skladu s ustavnim vrijednostima Hrvatske i Europske unije kojoj pripadamo.

A da upravo nesporazumi, nerazumijevanje i neujednačena tumačenja i dalje obilježavaju svaku raspravu na ovu temu bilo je jasno i u hrvatskom Saboru, kada je zastupnik Veljko Kajtazi pozvao Vladu RH te sve kolegice i kolege zastupnike, neovisno o stranačkoj pripadnosti, da u cijelosti prihvate prijedlog Židovske zajednice i ostalih stradalačkih naroda da se ustaško obilježje i pozdravi, uključujući ‘Za dom spremni’, Kaznenim zakonom jasno zabrane po uzoru na njemački zakon.

Na taj je poziv Marijan Pavliček pak odgovorio kako on ustaše i ustaška obilježja u Hrvatskoj u 2021. godini ne vidi. Prema Pavličeku, vidljivi su jedino pripadnici HOS-a i njihovo znakovlje. S druge strane, Peđa Grbin pružio je punu podršku inicijativi Židovske općine i napomenuo da gospodin Pavliček ignorira glorificiranje nacističkog, i da, ustaškog režima.

Istu je razliku između znakovlja pripadnika HOS-a i ustaškog znakovlja napomenuo i premijer Andrej Plenković nakon prvog Milanovićevog napuštanja ceremonije u svibnju 2020. Premijer Plenković tada je napomenuo kako su se on, njegova stranka i Vlada, vrlo jasno odredili prema pozdravu ‘za dom spremni’, navodeći kako postoje precizno identificirani trenutci u kojima se neka obilježja iz rata mogu koristiti, a to su trenuci komemoracija i mjesta gdje su ti ljudi poginuli.

S druge strane, odvjetnica i stručnjakinja za medijsko pravo Vesna Alaburić, smatra da aktualne rasprave o ZDS pokazuju da zakonodavac nije spreman to pitanje sada riješiti. Napominje također kako Ustavni sud nikada nije rekao da zakonodavac treba donijeti propis kojim to sankcionira. Ustavni sud samo je rekao da ako se sankcionira ZDS, nisi povrijedio slobodu govora, ali je zakonodavcu prepustio da to uredi. Vlast je sklona napraviti iznimke. A da iznimke već i postoje vidljivo je iz pristupa premijera Andreja Plenkovića.

Iz HDZ-a, točnije od Damira Habijana, u danima uslijed sastanaka održanog u ŽOZ-u, mogli smo i čuti izjave poput: Zanimljivo kako se ova inicijativa pojavljuje upravo prije lokalnih izbora, kao što su se prije parlamentarnih otvarale teme korupcije i nekakve ustašizacije.

Međutim, bitno je napomenuti kako ovoga puta inicijativu nije započela oporba, već Ognjen Kraus i Židovska općina Zagreb. Insinuirati da je inicijativa pokrenuta iz isključivo političkih motivacija nije samo netočno, već i blago uvredljivo jer banalizira ono što ZDS predstavlja upravo židovskoj i drugim manjinskim zajednicama. Također, važno je i napomenuti kako ova inicijativa nipošto nije prvi poziv na raspravu i zakonsku regulaciju ustaškog znakovlja.

Potreba za jasnim i nedvosmislenim stavom o govoru mržnje i svemu što on obuhvaća važan je ne samo zbog stava prema prošlosti, već i zbog stajališta u budućnosti. S obzirom i na nedavno misteriozno oštećenje pločice, tzv. kamena spoticanja, u spomen na Miroslava Šaloma Freibergera, u Amruševoj ulici u Zagrebu, za koju Nataša Popović iz Centra za toleranciju smatra da je namjerno oštećena, teško je kategorički odbaciti potrebu za snažnijom i konkretnijom regulacijom govora mržnje i dijela proizašlih iz iste.

Ipak, čini se da će konkretan zaključak ovih rasprava i dalje pričekati.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime