Da je Šaban Bajramović ostavio golem trag u svjetskom jazzu svjedoči velika vijest da je u američkom New Orleansu, kolijevci jazza, u tamošnjem muzeju posvećenom tom glazbenom žanru u četvrtak 13. lipnja otvorena njemu posvećena izložba pod nazivom “Od sirotinje do kralja romske glazbe”.
Na izložbi koja će biti otvorena šest mjeseci posjetitelji će moći vidjeti Šabanove osobne predmete, njegove ploče, kasete, CD-ove, plakate i literaturu o njemu, moći će pogledati kratak biografski film i preko QR-kodova slušati njegovu glazbu, a vidjet će se moći i po njemu izrađena originalna statua Nišville Jazz Festivala, najposjećenijeg jazz festivala jugoistočne Europe, kojom se nagrađuje izvođače u kategoriji najboljeg stapanja jazza s drugim glazbenim pravcima.
Izložbu su otvorili njezini suorganizatori ravnatelj Muzeja jazza u New Orleansu Greg Lambousy i predstavnica niškog jazz festivala u Americi Jelena Ivanjac, a Šabanovu glazbu na otvorenju su izvodili harmonikaš Peter Stan, nekadašnja Šabanova pratnja na njegovoj turneji po Americi, i pjevač Skender Begani.
‘Kralj romske glazbe’ rođen je u Nišu 1936. godine u vrlo siromašnoj obitelji. U mladosti je zbog dezerterstva iz vojske proveo nekoliko godina u zatvoru, ali vrijeme provedeno u zatvoru bilo mu je prijelomno: ondje je naučio čitati i pisati i posve se zbližio s glazbom. Po izlasku je nastupao kao kavanski pjevač sve do trenutka kada ga je zapazio jedan slovenski producent koji mu je pomogao da snimi svoju prvu ploču. Vrhunac karijere bio mu je u 70-im godinama prošlog stoljeća tijekom suradnje s glazbenim sastavom Crna mamba. Nastupio je kod indijske premijerke Indire Gandhi, a časopis Timesproglasio ga je jednim od deset najvećih blues pjevača na svijetu. Ukupno je izdao 20 albuma i napisao preko 650 pjesama, od kojih je pjesma “Đelem, đelem” u njegovoj izvedbi prihvaćena kao romska himna. Okušao se i kao glumac u nekoliko filmova. Usprkos velikoj karijeri, umro je u siromaštvu 2008. godine u Nišu.
