Poput živopisnih vodiča koji nas vode unatrag kroz vrijeme, narodne nošnje nas vraćaju stoljećima unatrag i pričaju priču o povijesti, kulturi i identitetu određenog mjesta i zajednice. Prateći materijale, stilove, uzorke i boje možemo saznati puno o ljudima koji su ih nosili, njihovoj prošlosti, uvjerenjima i načinu života, a kroz dodatke poput nakita i ostalih ukrasnih predmeta možemo upoznati, primjerice simboličku ili ritualnu važnost.
Tako se na modnom događanju kojim je 28. rujna 2023. godine otvorena izložba “Nakit -romsko obiteljsko blago” mogla vidjeti tradicionalna romska nošnja koju su nosile mlade Romkinje, a koja je u potpunosti pokazala raskoš, sjajne boje i praktične krojeve upotpunjene dominantnim nakitom.
U svom izvornom obliku romska nošnja sadržavala je brojne elemente indijske tradicionalne odjeće, a tijekom svojih putovanja i migracija iz pradomovine, preko Bizanta do Europe, Romi su joj pridodali elemente povezane s vjerom i obilježjima prostora na kojem su se zaustavili i domicilnog stanovništva na koje su naišli. Zbog toga nošnjom Roma muslimanske vjeroispovijedi, primjerice onih u Makedoniji i na Kosovu dominiraju dimije, tradicionalne široke hlače koje sežu do gležnjeva karakteristične po tome što se u struku vežu tankim remenom. Romska plemena u Rumunjskoj ili Mađarskoj preferirala su cvjetne uzorke, duge suknje i šarenilo, čime i danas inspiriraju svjetske kreatore i modnu industriju te ih obilato prepoznajemo u tzv. boho stilu.
Ženske odjevne predmete za gornji dio tijela, koji su često izrađeni na preklop, također su donijeli iz Indije. Na sličan su način Romkinje zamotavale i marame u kojima su nosile djecu, a danas možemo vidjeti da i suvremene žene i majke često na isti način preklapaju svoju odjeću kako bi na prsima blizu svoga tijela nosile novorođenčad i male bebe.
Etnološki elementi koji kod nošnji obuhvaćaju i popratne dodatke, poput nakita ili posebnih vrsta obuće. Duboko ukorijenjeno značenje imaju i boje koje na nošnji mogu predstavljati specifične vrijednosti ili aspekte prirode važne za tu kulturu pa je tako, primjerice kod mnogih romskih plemena tradicionalna vjenčana haljina bila crvene boje što je bilo u skladu s vjerovanjima da crveno štiti od zlih duhova i svih negativnih energija.
Poput ostale tradicijske baštine i nošnje su se prenosile generacijama, s koljeno na koljeno, a svoju su obiteljsku baštinu za izložbu nakita postavljenu u Romskom edukacijsko-kulturnom centru u Zagrebu ustupili Adaleta Stanzi, Velija Huseini i Branko Petrović.
