Talijanski romski glazbenik, skladatelj i profesor Santino Spinelli svojim profesionalnim radom pronosi glas o romskoj glazbenoj kulturi i umijeću diljem Europe i svijeta. Gdje god da nastupa sa svojom Alexian grupom ili Europskim orkestrom za mir za sobom ostavlja zadivljenu i razdraganu publiku koja jedva čeka novi susret i glazbeni doživljaj. Osim što je na Sveučilištu u Bologni diplomirao strani jezik i književnost, diplomirao je i muzikologiju koju je uklopio u svoja predavanja o romskoj kulturi za studente na Sveučilištima u Trstu, Torinu i Chieti. S profesorom Spinellijem porazgovarali smo o romskoj glazbi, a povodom izložbe Doprinos Roma svjetskoj glazbi koju Savez Roma otvara u Noći muzeja 26. siječnja 2024. u galeriji Romskog edukacijsko-kulturnog centra u Zagrebu.
Na koji su način Romi utjecali na razvoj europske klasične glazbe?
Od 15. stoljeća nadalje, u svim razdobljima, europski skladatelji su se inspirirali romskom glazbom i crpili iz nje. Osobito u razdoblju romantizma romska je glazba ostvarila značajan utjecaj na europsku klasičnu glazbu. Veliki skladatelji poput Liszta, Brahmsa, Schuberta, a kasnije i drugih kao što su Smetana, Dvořák, Ravel, Musorgski, Čajkovski i Debussy u velikoj su mjeri bili inspirirani romskom glazbenom tradicijom. Međutim, ovaj veliki doprinos Roma europskoj klasičnoj glazbi nije dovoljno priznat. Pored klasične glazbe, romski su glazbenici izvršili velik utjecaj i na popularnu europsku glazbu. U mnogim je zemljama romska glazba ušla u nacionalnu glazbu, posebno tijekom romantizma kada su pojmovi nacije, lokalnog folklora, kulturnih korijena, slobode i nacionalnog identiteta bili utemeljeni. Romi su na izvanredan način doprinijeli tom procesu svojom glazbom.
Je li glazba grana umjetnosti po kojoj su Romi najprepoznatljiviji i zbog čega je ona toliko popularna među romskom zajednicom?
Glazba je zasigurno umjetnost kojom su se Romi stoljećima najviše bavili naprosto zato što je ona najneposrednija umjetnost. Povrh toga, ona je bila izvor prihoda s obzirom na to da su mnogi Romi bili profesionalni glazbenici. Išli su od grada do grada, od trga do trga i od dvora do dvora. I narod, u smislu širih narodnih masa, i plemstvo uvijek su cijenili romsku glazbu.
Koja su po vama najvažnija obilježja romske glazbe?
Postoji šest velikih glazbenih makroregija: orijentalna, balkanska, mediteranska, istočnoeuropska, zapadnoeuropska i južnoamerička. U svakoj regiji postoji nekoliko sličnih, ali opet i dovoljno različitih stilova. Svaka regija predstavlja razvoj prethodne jer se sa svakim susretom romske glazbe s etnofonim nasljeđem domaćinske zemlje stvaraju drugačiji stilovi.
Prije svega, improvizacija i varijacija su veoma važne za romske glazbenike. Romi nikada ne sviraju istu glazbu dva puta na isti način. Oni ni u kom smislu nisu pasivni, baš suprotno, veoma su aktivni jer se njihova glazba temelji na kreativnosti. Tako je i moj glazbeni stil, što se tiče tehnike i kreativnosti, originalan. Ta obilježja mogu se primijeniti na svaki stil romske glazbene makroregije. Moj se repertoar sastoji i od vokalnih i od instrumentalnih skladbi, kao i od mojih vlastitih kompozicija i od poznatih djela međunarodne romske tradicije.
Zadnjih godina pokušao sam suradnjom sa Simfonijskim orkestrom iz Abruzza, Europskim orkestrom za mir i prestižnim Simfonijskim orkestrom Gioachino Rossini iz Pesara podići romsku etnoglazbu na simfonijsku razinu. To je novi put sa širokim umjetničkim mogućnostima. Više se ne radi samo o tome da europski skladatelji koriste našu glazbu, nego mi, sami Romi, stvaramo simfonijsku glazbu s opernim pjevačima koji pjevaju na romskom jeziku. Došli smo do razine na kojoj možemo stvarati klasičnu glazbu bez ovisnosti o neromskim skladateljima ili dirigentima. Primjerice, kada se prošle godine 2023. na dan 2. kolovoza obilježavao Samudaripen, održali smo koncert za zagrebačku publiku na kojem smo izvodili svečanu klasičnu glazbu s pjevačima koji su pjevali na romskom jeziku. Na taj način, nadilaze se stilske razlike između šest glazbenih makroregija i stvara se prava međunarodna romska etnosimfonijska glazba.
Koliko su Romi danas prisutni u klasičnoj glazbi?
Danas postoje romski glazbenici koji izvode klasičnu komornu i simfonijsku glazbu, onu koju su komponirali veliki skladatelji. Još uvijek postoji nekoliko romskih dirigenata i skladatelja koji izvode romsku glazbu u tradicionalnom stilu, ali u simfonijskoj formi. Potrebna nam je vještina koja nadilazi puku tehniku, a također nam je potrebno i obrazovanje u vidu posebnih glazbenih studija.
