U zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u petak, 19. siječnja 2024. godine, predstavljena je knjiga Povijest romskoga jezika i suvremeni ustroj asistentice na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije zagrebačkog Filozofskog fakulteta Katarine Katavić. Uz autoricu su na predstavljanju govorili Krešimir Krnic, viši predavač na Katedri za indologiju istog odsjeka, urednik knjige i predstavnik izdavača, akademik Mislav Ježić, indolog, klasični filolog i mentor Katavićine disertacije na kojoj se knjiga temelji, te Ivan Andrijanić, predstojnik Katedre za indologiju na Odsjeku i, uz Ježića, recenzent knjige.
O knjizi je prvi govorio Ivan Andrijanić prikazavši strukturu i sadržaj knjige. Kazao je da se radi o povijesno-poredbenoj gramatici romskog jezika koja je izvrstan pokazatelj važnosti historijskog i poredbenog jezikoslovlja jer je pomoću lingvistike moguće prilično precizno rekonstruirati kompletan tijek migracija Roma iz sjevernog dijela središnje Indije sve do Europe.
Formalno gledano, knjiga se sastoji od tri dijela. U prvome se daje uvodni kontekst predstavljanjem dosadašnjih istraživanja Roma i romskoga jezika, podrijetla Roma i njihovih migracija te jezikoslovne naravi romskoga i njegove pripadnosti indoarijskoj skupini jezika. Drugi, opsegom najveći dio čini poredbeno-povijesna gramatika romskog jezika s fonetikom i fonologijom, morfologijom, sintaksom te leksikom prikazanima u migracijskom putu jezika od indoarijskog okvira preko iranskog i armenskog do bizantskog grčkog. Kako je Andrijanić istaknuo, Katavić je u ovome dijelu dala mnogo izravnih vlastitih znanstvenih doprinosa, primjerice u uvođenju razlike između prezentske i perfektne osnove tvorbe glagola, u objašnjenju funkcije lokativa, u rastumačenju razlike između pravilnih i nepravilnih participa i tako dalje. Treći je dio cjelovit i sažet pregled suvremenog ustroja romskog jezika, u kojem se, u odsustvu standarda, iz današnjeg velikog broja dijalekata pokušalo izvući ono što im je svima zajedničko.
Katavićin mentor Mislav Ježić o knjizi je govorio iznimno pohvalno. Kazao je da se radi o izvrsnom indološkom i lingvističkom radu koji se temelji na velikom broju pročitane zahtjevne lingvističke literature. Kazao je također da je knjiga cjelovit, logičan i sustavan prikaz romskog jezika koji je uveo sustavnost tamo gdje je nije bilo i u kojem je Katavić promislila genezu svakog gramatičkog oblika. Svoje mišljenje o knjizi zaključio je ocjenom da vjerojatno nema ni na jednom jeziku boljeg priručnika o romskome od ovog.
Sama Katarina Katavić na predstavljanju je govorila o motivaciji za upis indologije i za pisanje doktorske disertacije o ovoj temi. Prvotna joj je ideja bila pisati povijest romskog jezika jer joj je tijekom studija kada je slušala predavanja iz romistike bilo veoma teško ući u romski jezik zbog velikog broja dijalekata i neusustavljene literature. Proučavanjem njegove povijesti uspjela je razumjeti romski jezik, što je bilo ključno za njegov sinkronijski suvremeni opis. Kako je rekla, napisala je knjigu kakvu je trebala i htjela imati tijekom studija.
