ERGO mreža objavila je pregled situacije Roma u Europi s naglaskom na socijalnu zaštitu, naknade za nezaposlene te minimalna primanja. Većina Roma u Europi doživjelo je i siromaštvo i socijalnu isključenost sa stopama višestrukim od onih koje doživljavaju ne-Romi. Vrlo često tako Romi ne stvore uvjete za naknadu za nezaposlene kao niti mirovinu.
Prema podacima 80 posto Roma u opasnosti je od siromaštva. U Španjolskoj taj broj iznosi 98 posto, u Grčkoj 96 posto, a i u Hrvatskoj visokih 93 posto što označava gotovo cjelokupnu romsku populaciju. Svaki četvrti Rom živi u kućanstvima u kojima je netko legao gladan, a 92 posto Roma navodi da se suočavaju s poteškoćama u spajanju kraja s krajem.
Nedostatak informacija o nečijim pravima i složeni birokratski procesi dodatno odvraćaju Rome od pristupa potrebnim resursima koji bi im omogućili opstanak i napredak, navode iz ERGA, pa tako navode primjer Irske u kojoj pristup osnovnim isplatama socijalne zaštite ili povezanim službama za zapošljavanje i osposobljavanju koje financira država ovisi o podnošenju dokaza o uobičajenom boravištu što mnogi Romi koji žive u Irskoj nisu u mogućnosti pružiti.
U mnogim državama članicama socijalna zaštita, uključujući minimalni dohodak, postavljena je na neadekvatne razine, što ne dopušta primateljima i njihovim obiteljima da vode dostojanstven život. Osim toga, neostvarivanje prava je prevladavajući fenomen u romskim zajednicama, motiviran širokim rasponom čimbenika – od suočavanja s diskriminacijom i anticiganizmom od strane državnih ureda, do suočavanja s “dvostrukom” stigmom šire populacije zbog toga što su i Romi i imaju koristi. tužitelj. Pristup programima primjerenog dohotka nužan je preduvjet socijalne i ekonomske uključenosti, kao i kamen temeljac našeg europskog socijalnog modela, koji mora funkcionirati za sve.
ERGO mreža donosi i niz preporuka među kojima su i ukidanje kaznene uvjetovanosti koja uključuje sankcije i smanjenje beneficija, a koja samo pridonosi daljnjoj isključenosti i poteškoćama te uspostava programa koji osiguravaju da prava iz socijalne zaštite budu dostupna kategorijama stanovništva koje imaju višestruke poteškoće u pristupu njima, kao što su nepoznavanje čitanja ili pisanja, bez osobne iskaznice, bez fiksne adrese ili bankovnog računa, nemogućnost prijave putem interneta itd. Također, nužno je da neka prava budu automatizirana (umjesto da se za njih treba podnijeti zahtjev), kako bi se osiguralo da nedostatak znanja o nečijim pravima ne djeluje odvraćajuće od primanja prava, kao i kako bi se uklonila birokratija i pojednostavila isporuka.
Prema podacima istraživanja Ureda za ljudska prava i prva nacionalnih manjina većina pripadnika romske nacionalne manjine, za razliku od opće populacije, koristi barem jedan oblik socijalne pomoći, a često istodobno koristi više njih. Više od polovice romske populacije obuhvaćeno je zajamčenom minimalnom naknadom, a gotovo isto toliki udio ostvaruje pravo na pokrivanje troškove ogrjeva. Ostali oblici socijalne pomoći zastupljeni su u nešto manjoj mjeri, ali sve su kategorije mnogostruko učestalije nego u općoj populaciji.
