Povodom Svjetskog dana romskog jezika zagrebačka će publika imati priliku uživati u književnoj večeri s Alijom Krasnićijem. Druženje s romskim književnikom sa Kosova koji danas živi i radi u Subotici održat će se 4. studenog u 18 sati u prostorima Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”.
Iza Alije je 50 godina iznimnog književnog stvaralaštva koje je započeo zbirkama pjesama, a zatim ga obogatio knjigom romskih bajki nastalom prikupljanjem narodnih priča s prostora Kosova i Metohije. Sakupio sam 40 bajki, 22 od njih najeminentniji su recenzenati narodnog stvaralaštva u tadašnjoj Jugoslaviji ocijenili kao originalnu romska baštinu, dok ostalih 18 sadržava dijelove slične onima iz albanskih bajki pa se tako izgubila originalnost, govori Alija koji je nakon ove knjige nastavio pisati priče i novele na romskom jeziku te je 1981. godine objavio prvu knjigu priča Čergarenđe jaga – Čergarske vatre na romskom i srpskom jeziku. S ponosom ističe kako mu je recenzent bio Rajko Đurić čiji rukopis još uvijek čuva, a koji je kasnije recenzirao još jednu njegovu knjigu priča Iripe ano đuvdipe –Povratak u život, na romskom i srpskom (Priština, 1986).
On i Alija upoznali su se godinama prije toga kada su Romi s Kosova 1969. godine počeli dizati glas za ravnopravnost svoga naroda u obrazovanju, kulturi i uporabi jezika, poštivanju tradicije i njihovih običaja. Bili smo, da tako kažem, aktivisti iz sjene koji se sastaju posvuda u mjestima i organiziraju se, opisuje Alija svoje prve aktivističke dane i dodaje: Rajko Đurić imao je zbirku svojih pjesama ‘Rom traži mjesto pod suncem’ i kada je pročitate vidite da je riječ o pravim rodoljubnim pjesmama, budnicama koje su Romima davale snagu da se uzdignu i krenu zauzimati za svoja prava. Nakon toga Romi su sudjelovali na Smotri kulturnih dostignuća u Nišu i drugdje, a njihova svijest o vlastitoj vrijednosti polako se budila. Došlo je ubrzo i do povijesnog, prvog Svjetskog kongresa 1971. godine u Londonu.
Na književnim večerima na romskom jeziku, koje je Alija dugi niz godina organizirao u Prištini, okupio je i brojne druge književnike i mlade pisce. Godine 1984. primljen je u Udruženje književnika Kosova i Metohije u kojem je dugo godina bio jedini Rom. On je autor više dramskih tekstova na romskom jeziku, a njegova prva drama Loš drug izvedena je 1974. godine na kazališnim daskama Doma kulture u Obiliću. Osim što je bio autor teksta, Alija je predstavu i režirao te među prijateljima u svojoj mahali pronašao glumce. Na premijernoj izvedbi svih je 320 sjedećih mjesta u dvorani bilo popunjeno, a ljudi su pratili izvedbu stojeći i u prolazima gledališta. Uslijedile su potom izvedbe još triju drama, a kako bi repertoar bio što raznovrsniji preveo je na romski jezik Državnog lopova Fadila Hadžića i Zvezdano leto Đoke Stojičića pa i njih uvrstio u kalendar izvedbi.
Alija Krasnići u pravom je smislu čuvar romske narodne baštine i romskog jezika. Uz 150 objavljenih knjiga, među kojima su zbirke pjesama, zbirke priča, drame, priče o stradanju Roma i antologija o Jasenovcu, napisao je i 18 rječnika obuhvaćajući u njima riječi na sedam, ponekad i osam dijalekata, a u koje je uvrstio i Romsko-srpski i srpsko-romski rječnik s pravnim izrazima koji je do danas jedini rječnik takve vrste u svijetu. Pripremao sam rječnik s pravnim izrazima vjerujući da će jednog dana nekome zatrebati i danas se pokrenula inicijativa s Oxforda da pripreme sudske tumače na romskom kao i romske prevoditelje te se svrha riječnika i ispunila, kazao je.
Sva svoja izdanja Alija je napisao na gurbetskom dijalektu svoga materinjeg jezika kojim govori od rođenja, a onda ih preveo na srpski ili neki drugi jezik kako bi bila objavljena kao dvojezična izdanja te tako bila razumljivija širem krugu čitatelja. Svu sam bijedu i neimaštinu romskog naroda opisao i opjevao, opisao sam i nepravdu i stradanja, život u mahali, mladost, pjesmu i ljubav. Da nisam živio životom svojih sunarodnjaka možda ne bih ni bio pisac. Ovako narodu ostavljam u amanet nešto što će služiti za pokoljenja među kojima će neki novi, mlađi Romi uzeti pero u ruke i osnaživati druge na putu prema svjetlosti na kraju tunela, osvrnuo se Alija na svoje stvaralaštvo za kraj intervjua.
