Tragovima romske kulture – Otvorena izložba bista i statua istaknutih romskih ličnosti

0
21
Foto: SRRH "KALI SARA"

U sklopu programa Dani romske kulture povodom Svjetskog dana romskog jezika koji se obilježava 5. studenog, otvorena je izložba bisti i statua istaknutih romskih umjetnika, znanstvenika, sportaša, aktivista i političara. Biste istaknutih romskih ličnosti inspirirane su izložbom portreta Tragovima romske kulture – zaslužni među nama koja je po prvi puta javnosti predstavljena 28. siječnja 2022. godine, tijekom svečanog otvorenja Romskog edukacijsko-kulturnog centra (REKC).

Autor zbirke bista i statua akademski je kipar Marin Marinić koji je osmislio i modelirao dvanaest skulptura romskih velikana koji su svojim angažmanom, aktivizmom i intelektualnim stvaralaštvom obilježili modernu romsku povijest te trajno utjecali na redefiniranje društvenih stereotipa koji prate romsku zajednicu. Umjetnine su izrađene tehnikom gipsanih odljeva, a presvučene bojom u imitaciji patine divlje bronce. Prilikom otvorenja, sam se autor obratio publici. Zahvaljujem se svima okupljenima na dolasku, a jednako kao i predsjednica Saveza Suzana Krčmar, izuzetno sam ponosan i sretan što sam upravo ja angažiran da izradim ovu umjetničku zbirku skulptura romskih velikana. Kroz ovaj sam projekt mnogo naučio o romskoj kulturi i zajednici te mogu zato reći da nisam stvarao Rome, već velike ljude – istaknuo je Marinić.

Uz brojne uzvanike, čelnike kulturnih, obrazovnih i političkih institucija te drugih državnih organizacija, svečanom otvorenju izložbe prisustvovale je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je i otvorila izložbu. Istom joj je prigodom dodijeljena zahvalnica za doprinos integraciji romske nacionalne manjine u hrvatsko društvo te za doprinos u provedbi Operativnog programa Vlade RH za romsku nacionalnu manjinu.

Hvala vam na ovoj velikoj časti koju ste mi ukazali dodjelom zahvalnice. Zahvaljujem se i na povjerenju i suradnji u svoje osobno ime, ali i ime Ministarstva i Vlade Republike Hrvatske. Sve ono što smo napravili u zadnjih nekoliko godina, napravili smo s punim povjerenjem da radimo nešto dobro za romsku zajednicu, pa tako i cijelo hrvatsko društvo. Možda su nas SRRH „Kali Sara“ te zastupnik Veljko Kajtazi i njegovi suradnici navikli da pomislimo kako su sva ova događanja nešto normalno. Ipak, nisu. Nije bilo niti lako, niti se podrazumijevalo. Ni edukacijsko-kulturni centar, ni priznanje romskog jezika, ni prvi Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik, pa tako ni međunarodne aktivnosti koje Savez provodi, sve se to nije dogodilo samo od sebe. Za sve je to zaslužna romska zajednica u Republici Hrvatskoj koja je svojim radom, postojanjem i kontinuitetom postigla ove uspjehe. Zato vam hvala vam na svemu što činite. Trebalo je mnogo snage i upornosti, ali trebala je postojati i vizija, kako bi sve ovo što danas vidimo postalo stvarnost. Manjine su naše bogatstvo. Pripadnike većinskog naroda uče uvažavanju, prepoznavanju i vrednovanju manjinske kulture. To nas čini boljim ljudima, našu zemlju boljom zemljom, a naše društvo bogatijim društvom, naglasila je ministrica Obuljen Koržinek.

Uzvanike je kroz galeriju vodila kustosica Sunčica Nagradić Habus, koja je bila zadužena i za postav izložbe. Svoj umjetnički prikaz zahvaljujući ovom projektu dobio je romski velikan Django Reinhart, jedan od najvećih europskih jazz glazbenika po koji je razvio novu vrstu jazza, takozvani romski jazz. Potom Esma Redžepova, poznata i kao “kraljica romske glazbe” čija je karijera trajala punih šezdeset godina, a tijekom koje je održala više od 23 000 koncerata u cijelom svijetu. Bila je poznata po svom humanitarnom radu i cjeloživotnoj borbi za poboljšanje položaja Roma u svijetu, dočim je čak dva puta bila nominirana za Nobelovu nagradu. Svoj kip dobio je i Šaban Bajramović, pjevač, glazbenik, glumac i pjesnik, koji je ostavio neizbrisiv trag u romskom glazbenom stvaralaštvu. Ovaj samouki romski glazbeni virtuoz napisao je više od 650 pjesma među kojima je i Đelem đelem, skladba koja je 1971. godine na prvom Svjetskom kongresu prihvaćena kao romska himna.

Iz redova romske zajednice proistekla su još neka istaknuta imena upamćena po svom literarnom stvaralaštvu, glumačkom i likovnom talentu. Među njima su književnice i pjesnikinje Ceija Stojka, Bronislawa Wajs ‘Papuzsa iNina Dudarova. Rad Ceije Stojke obilježilo je njezino iskustvo preživljavanja holokausta u koncentracijskim logorima Auschwitz, Ravensbruck i Bergen-Belsenkoji. Napisala je tri autobiografije, a svojim je slikama uprizorila traumu i stradavanja Roma za vrijeme nacističkog režima, glasno progovarajući o važnosti suočavanja s prošlošću. Tematikom genocida Roma u Poljskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata bavila se i Bronislawa Wajs ‘Papuzsa’, pjesnikinja upamćena po pjesmi Krvave suze u kojoj govori o smrti, gladovanju i hladnoći, egzistencijalnoj ugroženosti koju je proživjela romska zajednica u bijegu od nacista. Pjesnikinja Nina Dudarova stekla je pak pedagošku naobrazbu i svoj život posvetila borbi protiv nepismenosti, otvarajući škole na romskom jeziku. Ujedno je i koautorica prve romske početnice koja je objavljena 1934. godine.

Neizbrisiv trag na globalnoj umjetničkoj sceni ostavile su Pablo Picasso i Charlie Chaplin. Pablo Picasso jedan je od najvećih slikara dvadesetog stoljeća koji je svojom autentičnošću i kreativnošću i danas neprikosnoveni uzor generacijama mladih umjetnika. Smatra se začetnikom kubizma, a u naslijeđe je ostavio stotine umjetničkih djela. Iako upamćen po ulogama u nijemim filmovima, Charlie Chaplin bio je i režiser, scenarist, producent te kompozitor glazbe. U najranijoj dobio izgubio je roditelje, pa je tako djetinjstvo proveo u sirotištu živeći u siromaštvu. Upravo je to iskustvo trajno utjecalo na njegovo stvaralaštvo u kasnijim godinama.

Romska zajednica dala je svijetu i istaknute intelektualce koji su zasluženo pronašli svoje mjesto na izložbi. Jedan od njih je Rajko Đurić, pionir romskog pokreta u borbi za unaprjeđenje položaja Roma. Za vrijeme svoje karijere objavio je više od tridesetak publicističkih i književnih djela te nekoliko zbirki poezije. Poliglot i lingvist Marcel Courthiade bio je vrsni poznavatelj romske kulture i jedna od najzaslužnijih znanstvenika koji je postavio temelje teoriji indijskog porijekla Roma. Napisao je doktorsku disertaciju o fonetici različitih romskih dijalekata i jedna je od prvih koji se zalagao za standardizaciju romskog jezika.

U redu najznačajnijih našao se i Johann Wilhelm Trollmann ‘Rukeli‘, njemački boksač tragične sudbine čiji je život obilježila diskriminacija. Godine 1933. osvojio je naslov prvaka Njemačke u poluteškoj kategoriji, no bio je Sint, stoga su mu suci pod pritiskom diskriminatornih društvenih stavova odbili priznati pobjedu. Glasno negodovanje publike na kraju je Rukeliju donijelo priznanje naslova, no on mu je oduzet samo deset dana nakon meča. Nakon nekoliko godina završio je u koncentracijskom logoru gdje je i ubijen 1944. godine.

Izložba je i nakon svečanog otvaranja za posjetitelje otvorena sve do kraja studenog u Romskom edukacijsko-kulturnom centru.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime