Problemi s kojima se pripadnici/ce romske nacionalne manjine susreću uvijek su aktualni jer unatoč brojnim pokušajima njihova rješavanja u praksi se gotovo ništa ne mijenja. Razlog nepostojanja političke dosljednosti, odnosno političke volje za potpuno rješavanje njihovih problema u većinskim društvima između ostalog je nepostojanje njihove matične države, naglasio je Neđatin Kamberovski, potpredsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, na početku intervjua za Phralipen.
S ciljem rješavanja nagomilanih problema koji se tiču romske zajedice, Vlada Republike Hrvatske donijela je niz strateških dokumenata – nacionalne strategije i nacionalne programe, akcijske planove za provedbu strategija te brojne druge dokumente. Međutim, čak i kada se s najvišeg državnog nivoa pokaže intencija da se pronađu rješenja, sve to stopira nedostatak volje u pojedinim lokalnim zajednicama, istaknuo je Kamberovski govoreći iz iskustva budući da se romskom problematikom bavi od osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Ipak, kazao je kako je u Zagrebu situacija ponešto drugačija nego u drugim lokalnim zajednicama u Hrvatskoj jer kao rezultat dobre volje gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića sve nacionalne manjine imaju svoje predstavnike u gradskoj upravi. Na njegovu inicijativu, kao i na inicijativu Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, osnovan je Odbor za nacionalne manjine. Putem tog Odbora razmatraju se pitanja te se predlažu mjere vezane uz unapređenje položaja nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu i ostvarivanje njihovih prava. Odbor sudjeluje i u radu Gradske Skupštine, razmatrajući odluke vezane uz nacionalne manjine, a koje predlažu članovi Skupštine, te o njima daje svoja mišljenja i prijedloge, dodatno je pojasnio Kamberovski. Ovdje se također osvrnuo na važnost koju popis stanovništva ima za Rome, a koju saborski zastupnik Veljko Kajtazi stalno ističe, jer će se na taj način dokazati da u Republici Hrvatskoj ima daleko više od 17 tisuća Roma_kinja. Pripadnici romske zajednice tako bi trebali dobiti priliku sudjelovati u političkom životu svojih lokalnih zajednica, biti vijećnici općina, zamjenici predsjednika općina, možda čak i zamjenici gradonačelnika i slično, rekao je odlučno.
Gospodin Kamberovski dotaknuo se i pitanja edukacije pripadnika/ca romske nacionalne manjine te je na početku jasno konstatirao kako je startna pozicija romskog djeteta i djeteta iz većinskog naroda još uvijek drastično drugačija te da se ne slaže s društveno prihvaćenom tezom da se romska populacija ne želi školovati ili da ne želi raditi. Romi su shvatili važnost obrazovanja, njihova djeca pohađaju i završavaju osnovnu i srednju školu, ali ako u obzir uzmemo infrastrukturu koja uključuje uvjete stanovanja, financijsku situaciju u obitelji, broj zaposlenih u obitelji i sve ostalo što je neophodno svakom djetetu onda je jasno da je kod Roma i Romkinja potrebno itekako puno odricanja prilikom školovanja, naglasio je tako stvarni problem s kojim se susreću prilikom obrazovanja.
Neđatin Kamberovski također nam je ispričao da kada romska djeca iz Zagreba dođu na profesionalnu orijentaciju gotovo je pravilo da ih se upućuje u Centar za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” umjesto da ih se podrži u želji da upišu i pohađaju i neke druge škole. Podloga tako apsurdne situacije svakako su predrasude koje su u društvu i dalje itekako prisutne, tužno je zaključio.
Kada se saberu svi problemi vezani uz romsku nacionalnu manjinu vidi se da su oni u velikoj mjeri isti od županije do županije. Postavši svjesni toga, tijekom godina se ujedinio velik dio romske zajednice u Hrvatskoj. Našu tradiciju, kulturu i jezik očuvali smo kroz stoljeća, a ja sam i sam bio jedan od suosnivača prvog romsko-prosvjetnog društva “Rom” u Zagrebu koje je intenzivno na tome radilo. Romi su se uvijek borili da budu shvaćeni u većinskom društvu i izdržali smo unatoč svim povijesnim nepravdama i torturama, a ovako ujedinjeni u svojim smo nastojanjima još spremniji, kazao je za kraj gospodin Kamberovski.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
