Post-izborna prognoza za SAD: Maglovito

0
67
Foto: pixabay.com

Iako su rezultati najočekivanijih predsjedničkih izbora ove godine pristigli prošli tjedan, proglašavajući Joea Bidena 46. izabranim predsjednikom SAD-a, ponašanje još uvijek sjedećeg predsjednika Donalda Trumpa koje je uslijedilo je bez presedana, te je konačan cilj takvog ponašanja mnogima i dalje nejasan.

Ove godine, američki izbori – pod utjecajem pandemije koronavirusa – odvijali su se nešto drugačije nego inače, s rekordnim brojem ljudi koji su odlučili glasati putem pošte, a što je značajno usporilo priljev izbornih rezultata. Dok su inače konačni rezultati predsjedničkih izbora objavljeni na sam dan izbora, ove je godine proces bio znatno sporiji, te je Biden proglašen pobjednikom tek četiri dana nakon završetka glasovanja. Sedmog studenog, s osvojenih 284 od potrebnih 270 glasova izbornog koledža i preko 4 milijuna glasova više od Trumpa, Joe Biden osigurao je izbornu pobjedu iako se brojanje glasova odvijalo u još nekolicini saveznih država.

Bidenova pobjeda postigla je i važan presedan u američkoj politici, jer će Kamala Harris biti prva potpredsjednica i time najviše rangirana izabrana ženska dužnosnica u povijesti SAD-a, ujedno i prva azijsko-američka i afroamerička potpredsjednica. Nadalje, sami rezultati izbora, na kojima se biraju i predstavnici dvodomnog američkog kongresa, iznjedrili su i rezultate posebno važne za manjine. Naime, Ritchie Torres i Mondaire Jones obojica su postali prvi otvoreno gay Afroamerikanci izabrani u američki kongres, Cori Bush, aktivistica pokreta Black Lives Matter (BLM), postala je prva Afroamerikanka izabrana u američki kongres iz Missourija, te je Sarah McBride postala prva otvoreno transrodna osoba izabrana u američki senat.

Iako rezultati izbora pokazuju da nezadovoljstvo Trumpovom administracijom nije opće rašireno, Trump je uspio osvojiti preko 70 milijuna glasova, te da pobjeda demokrata nipošto nije bila zagarantirana niti lako ostvariva, demokrati su ipak uspjeli ostvariti takozvani landslide, tj. pobjedu značajnom većinom i značajne izborne dobitke. Biden je tako pobijedio u ključnim državama koje je 2016. pretežito osvojio Donald Trump, uključujući Michigan, Wisconsin i Pennsylvaniju, te je prvi demokrat koji je osvojio Georgiju u 28 godina. Zadnji demokrat kome je pobjeda u Georgiji pošla za rukom bio je Bill Clinton 1992. godine. Georgia se obvezala na ponovno, ručno prebrojavanje glasova koje je trenutno u toku, ali s obzirom na Bidenovo vodstvo od preko 14 000 glasova, ne očekuje se promjena.

Presudnu su ulogu u Bidenovoj pobjedi u Georgiji imale lokalne organizacije generalno, i   specifično Stacey Abrams, Afroamerička demokratkinja koja se 2018. godine kandidirala za guvernerku Georgije, te koja je od tada provodila kampanju putem koje je upisala više od 800 000 glasača u Georgiji i time odigrala ključnu ulogu u izgradnji snažne demokratske koalicije u toj pretežito republikanskoj državi. Osim Abrams, mnogi komentatori izbora zaključuju kako ovakav rezultat ne bi bio ostvaren bez mnogobrojnih grassroots pokreta i lokalnog aktivizma diljem SAD-a. Bernie Sanders, predvodnik takozvanog progresivnog dijela demokratske stranke, svoju je kampanju za demokratskog predsjedničkog kandidata vodio upravo na platformi grassroots organizacije, te je njegova uloga u mobilizaciji vlastitih pristaša značajno doprinijela Bidenovoj pobjedi. Sanders je čak prije nego što je službeno čestitao Bidenu i Harris na pobjedi, prvo odlučio zahvaliti svim lokalnim i progresivnim organizacijama i glasačima, bez kojih Bidenova pobjeda ne bi bila moguća.

Međutim, da Bidenova pobjeda uopće i još uvijek nije moguća, smatra i sjedeći predsjednik Donald Trump, koji skoro dva tjedna od izbora i dalje odbija prihvatiti rezultate, priznati poraz, ali i omogućiti početak procesa tranzicije na novu, Bidenovu administraciju.

Još i prije početka samih izbora, Trump je dao nagovijestiti kako će reagirati ukoliko Biden pobijedi, naglašavajući mjesecima unaprijed kako će demokrati varati na izborima, posebice glasovima odaslanima putem pošte. Zbog Trumpovog podosta neozbiljnog odnosa prema pandemiji koronavirusa, unatoč koje je i dalje održavao mnogobrojne masovne mitinge u zatvorenim prostorima te se i sam zarazio Covidom 19, i prije početka glasovanja predviđalo se kako će znatno veći broj demokratskih glasača glasati putem pošte, a da će republikanski glasači u većem broju glasovati uživo. Takva je situacija rezultirala time da je u početku pristizanja rezultata izbora Trump u jednom trenutku bio u vodstvu, ali samo zato što se glasovi pristigli poštom još uvijek nisu dodali konačnom rezultatu. Trump je tu situaciju iskoristio te se preliminarno proglasio pobjednikom izbora prije nego što su konačni rezultati objavljeni.

U svom već poznatom stilu, Trump je na Twitteru proglasio svoju pobjedu te nastavio s optužbama o izbornoj prijevari i ilegalnim glasovima. Uslijedile su i mnogobrojne tužbe pojedinim saveznim državama u kojima je Trump tvrdio ilegalnosti pri glasanju, a od kojih je najveća većina po kratkom postupku odbačena od strane sudova zbog manjka dokaza. Čak je i koalicija federalnih i državnih dužnosnika SAD-a, zajedno s ekspertima kibernetičke sigurnosti proglasila ovogodišnje predsjedničke izbore u SAD-u najsigurnijima do sada, tvrdeći kako dokaza o izbornoj prevari jednostavno nema, te da su tvrdnje o izbornoj prijevari vrlo jasno neutemeljene. Međutim, to nimalo nije utjecalo na Donalda Trumpa i članove njegove administracije, koji se nastavljaju ponašati kao da rezultati izbora nisu važeći. Tako je američki državni tajnik Mike Pompeo, na pitanje o tome hoće li tranzicija na novu administraciju proći mirno, potpuno samouvjereno odgovorio: Imat ćemo mirnu tranziciju na drugu Trumpovu administraciju.

Dok se tužbe saveznim državama od strane Trumpove administracije redom odbacuju na sudovima zbog manjka dokaza, Trump od svojih glasača svejedno i dalje traži financijsku podršku za financiranje sudskih tužbi. Naime, povodom pristizanja izbornih rezultata, Trump je osnovao dva fonda za obranu izbora, te od svojih glasača traži financijsku potporu za sudske procese putem kojih, do sad neuspješno, pokušava osporiti rezultate izbora. Međutim, sitni tisak na dnu pisma u kojem Trumpova administracija i republikanska stranka traže financijsku potporu otkriva kako će samo 50 posto svake donacije biti usmjereno k ponovnom prebrojavanju glasova, dok će ostalih 50 posto biti korišteno za financiranje dugova Trumpova izborne kampanje 2020. Sitni tisak pri fondu koji je uspostavljen zajedno s republikanskom strankom slično napominje kako će 60 posto svake donacije pripasti fondu Spasimo Ameriku i dugovima kampanje 2020, dok će preostalih 40 posto ići direktno republikanskoj stranci. Cilj Donalda Trumpa i republikanske stranke je skupiti barem 60 milijuna dolara u donacijama.

Iako se Trumpove tužbe ne smatraju ozbiljnom prijetnjom, ono što ipak zabrinjava je preslagivanje Trumpove administracije, koje je započelo s nekolicinom otkaza nakon pristizanja izbornih rezultata. Trump je tražio ostavke od ili otpustio četvoricu visoko pozicioniranih dužnosnika u Pentagonu, uključujući ministra obrane Marka Espera, njegovog šefa osoblja i najviše rangirane dužnosnike, te ih je zamijenio vlastitim, vrlo kontroverznim privrženicima. U intervjuu za MSCBC, umirovljeni američki vojni general Barry McCaffrey izrazio je ozbiljnu brigu i strahove zbog ovakvog razvoja događaja, napominjući kako bi se alati savezne vlade mogli koristiti na opresivan način, te naglašavajući ozbiljnost i opasnost takvih poteza od strane Trumpove administracije. Osim dužnosnika u američkom Pentagonu, Trump je zatražio i ostavku Bryana Warea, pomoćnika ravnatelja za kibernetičku sigurnost Odjela za nacionalnu sigurnost Agencije za kibernetičku i infrastrukturnu sigurnost (CISA).

Prema posljednjim informacijama i završetkom brojanja glasova, Joe Biden osvojio je 306 glasova izbornog koledža, naspram Trumpovih 232, te novoizabrani predsjednik Biden uživa preko 5.5 milijuna narodnih glasova više od Trumpa. Ironično, 2016. godine, isti je rezultat po broju glasova izbornog koledža doveo do Trumpove pobjede nad Hillary Clinton, iako je Clinton tada osvojila gotovo 3 milijuna narodnih glasova više od Trumpa. Tada je Donald Trump, s osvojenih 306 glasova izbornog koledža ali manjim brojem osvojenih narodnih glasova, svoju izbornu pobjedu kontinuirano i u mnogobrojnim navratima predstavljao kao pobjedu s ogromnom razlikom, a sada kada Biden ima isti broj glasova izbornog koledža, ali i preko 5.5 milijuna narodnih glasova više, Trump odbija priznati poraz.

Nakon pristizanja izbornih rezultata, Donald Trump nije se niti jednom javno ukazao ili obratio američkom narodu, te je uglavnom putem Twittera netočno inzistirao na izbornoj prijevari, te vrijeme provodio na golf terenu. Međutim, 13. studenog u vrtu Bijele kuće, održao je press konferenciju o cjepivu za Covid-19, te je tom prilikom, iako konferencija nije uključivala i pitanja predsjedniku, ponovo pokazao kako ne prihvaća rezultate izbora. Pričajući o mogućnosti tzv. lockdowna zbog pandemije koronavirusa, Trump je izjavio:  Ova administracija neće ići u lockdown. Nadamo se, što god da se dogodi u budućnosti, tko zna koja će administracija biti, pretpostavljam da će vrijeme pokazati, ali mogu vam reći, ova administracija neće ići u lockdown.

Od tada je Trump, čini se slučajno, na svom Twitteru priznao Bidenovu pobjedu, ali ponovo u kontekstu izborne prijevare, twittajući u nedjelju ujutro: Pobijedio je jer su izbori namješteni. Kada su mediji to protumačili kao priznanje Bidenove pobjede, Trump je brzo komentirao, ponovo na Twitteru: Pobijedio je samo u očima MEDIJA LAŽNIH VIJESTI. Ne priznajem NIŠTA! Pred nama je dug put. Ovo su bili LAŽNI IZBORI!

U skladu s tim, iako je Biden već počeo s pripremama za preuzimanje Bijele kuće, Trump i njegova administracija nastavljaju opstruirati sve pokušaje tranzicije, ne dopuštajući prijenos poruka koje Biden sada već zaprima u Bijeloj kući, niti pristup važnim informacijama potrebnih za prijenos vlasti i tranzicijski proces.

Iako se zasad mogućnost značajnih promjena u izbornim rezultatima čini gotovo nemogućom, te brojni legalni eksperti napominju kako će Trumpovi napori u obaranju izbornih rezultata biti neuspješni, ovakvo ponašanje sjedećeg predsjednika svakako će imati utjecaja na generalno stanje demokracije, potičući značajno nepovjerenje u demokratske procese. Nadalje, mnoštvo komentatora upozorava na poticanje nasilja kroz neutemeljene tvrdnje o izbornoj prijevari, s brojnim ekstremističkim, rasističkim i nasilnim idejama koje nakon izbora cirkuliraju na tzv. rubnim forumima poput Telegrama, 4Chana i Parlera. Nemogućnost pristupa važnim informacijama također značajno narušava Bidenove planove za daljnju borbu protiv pandemije koronavirusa, te time ugrožava američko javno zdravstvo.

S obzirom na to da je tijekom svog mandata Trump donio mnogobrojne kontroverzne odluke i vukao alarmantne poteze. npr. nominacije Bretta Kavanaugha i Amy Coney Barrett na pozicije vrhovnih sudaca, koje snažna opozicija nije uspjela spriječiti, te je čak i proces opoziva predsjednika Trumpa neuspješno završio, pokušaji Trumpove administracije i republikanske stranke u osiguravanju drugog mandata unatoč izbornim rezultatima svakako se trebaju shvatiti ozbiljno, te se posebna pažnja treba obratiti na sve mogućnosti koje Trump kao sjedeći predsjednik i dalje ima na raspolaganju. Dok mnogi smatraju kako Trumpovo inzistiranje na izbornoj prijevari služi samo kako bi mobilizirao svoje glasače te nastavio prikupljati financijska sredstva potrebna za pokrivanje dugova, njegovi potezi u Pentagonu, na Vrhovnom sudu i drugim državnim i federalnim institucijama ostavljaju dovoljno prostora za brigu oko uspješne tranzicije na Bidenovu administraciju, te se američki demokrati nipošto ne smiju opustiti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

 

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime