Iako je Zoran Zaev, čelnik socijaldemokratske stranke SDSM i koalicije Možemo, proglasio pobjedu na parlamentarnim izborima održanim 15. srpnja u Sjevernoj Makedoniji, rezultati pokazuju da formiranje vlade koje slijedi neće biti nimalo jednostavno, kao ni dogovori s potencijalnim koalicijskim partnerima.
Koalicija Možemo – u čijem je sastavu i albanska stranka Besa – na temelju izbornih rezultata osigurala je 46 zastupničkih mjesta u parlamentu. Glavni rival socijaldemokrata, desno orijentirana i nacionalistička stranka VMRO-DPMNE, po rezultatima ih prati u stopu, osvojivši 44 zastupnička mjesta, pa je, na temelju minimalne razlike u rezultatima, i Hristijan Mickoski (VMRO-DPMNE) izjavio kako će pokušati sastaviti vladu.
Međutim, odlučujuću bi ulogu mogle imati proeuropska albanska stranka Demokratska unija za integraciju (DUI), koja je na ovogodišnjim izborima osigurala 15 zastupničkih mjesta i otprilike 10 posto glasova, i Alijansa za Albance i Alternativa s 12 zastupnika i otprilike 8 posto glasova. Dva zastupnička mjesta u makedonskom Sobranju osigurala je i radikalna lijeva stranka Ljevica, a jednog će zastupnika dobiti i Demokratska partija Albanaca.
Dok su obje vodeće stranke na ovogodišnjim izborima zabilježile pad u osvojenom broju zastupnika, obje vodeće albanske stranke – DUI i Alijansa za Albance – ove su godine osigurale više zastupnika u odnosu na prijašnje izbore. Stranka VMRO-DPMNE ove je godine osvojila sedam, a SDSM tri zastupnička mjesta manje nego na izborima 2016. godine. S druge strane, DUI je osigurao pet, a Alijansa za Albance osam zastupničkih mjesta više u odnosu na 2016. godinu.
Izlaznost na izbore ove je godine u Sjevernoj Makedoniji dosegla 51 posto, što je također niže za otprilike 15 posto u odnosu na 2016. godinu, a taj se pad pripisuje strahu od zaraze koronavirusom.
Ovakvi rezultati naglašavaju sve jači utjecaj albanske nacionalne manjine unutar Sjeverne Makedonije, a da su svoje presudne uloge svjesni u Demokratskoj uniji za integraciju (DUI) pokazali su i zahtjevom za premijerskom pozicijom u zamjenu za suradnju pri formiranju vlade.
Glasači Sjeverne Makedonije, u šest su izbornih jedinica birali zastupnike za ukupno 120 mjesta u parlamentu, od kojih je 61 potrebno za osiguravanje većine. Kako niti jedna od vodećih stranaka nije osigurala potrebnu većinu, suradnja s manjim, albanskim strankama, biti će nezaobilazna, a potencijalna koalicija SDSM-a i DUI-a zadovoljila bi minimalan broj zastupničkih mjesta potrebnih za vladajuću većinu.
Hipotetski, SDSM bi zadovoljio uvjet od 61 zastupnika i kroz koaliciju s Alijansom za Albance, Ljevicom i Demokratskom partijom Albanaca, ali s obzirom na čvrste antieuropske stavove Ljevice koji nikako nisu kompatibilni sa snažnom pro-europskom orijentacijom SDSM-a, taj scenarij nije izgledan.
Uzevši to u obzir, u narednim tjednima ostaje neizvjesno hoće li SDSM-ova koalicija Možemo pristati na poziciju premijera prvi put postaviti Albanca iz redova DUI-a, ili će DUI odustati od tog zahtjeva u zamjenu za formiranje vladajuće većine sa socijaldemokratima. Ukoliko SDSM ne uspije oformiti vladu, VMRO DPMNE mogao bi za to dobiti priliku, ali i ta bi stranka, osim s ideološkim razlikama s albanskim strankama, bila suočena s istim teškim pregovorima i zahtjevima DUI-a, čija podrška i dalje ne bi prvom pratitelju osigurala potrebnih 61 zastupnika. Obojica su čelnika vodećih stranaka – Zoran Zaev i Hristijan Mickoski – zahtjev DUI-a za premijerskom pozicijom ocijenili kao ucjenu te naizgled kategorički odbili.
Parlamentarni izbori održani 15. srpnja u Sjevernoj Makedoniji deseti su po redu održani izbori od makedonskog osamostaljenja, ali tek prvi od promjene imena države u Sjeverna Makedonija, što može doprinijeti objašnjenju nepresudnih izbornih rezultata. Naime, promjena imena uslijedila je nakon ratifikacije Prespanskog sporazuma s Grčkom, čime je Zoran Zaev okončao dugogodišnji spor sa susjednom državom, koja je sve do tada Sjevernoj Makedoniji blokirala otvaranje pregovora o ulasku u Europsku uniju i ulazak u NATO.
Taj je povijesni potez socijaldemokrata rezultirao ulaskom Sjeverne Makedonije u NATO ranije ove godine u ožujku, kada je postala 30. članica saveza. Međutim, Francuska je, unatoč promjeni imena države, nakratko blokirala otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, zbog čega je Zoran Zaev podnio ostavku u siječnju i upravljanje državom prepustio privremenoj vladi do izbora zakazanih 12. travnja i pomaknutih na 15. srpnja u sklopu mjera protiv koronavirusa.
Dok je Zaevov potez diljem Europe ohrabrivan i ocijenjen kao pragmatičan i progresivan, unutar same Sjeverne Makedonije smatra se kontroverznim, a mnogi Makedonci mu zamjeraju, pozivajući se na gubitak identiteta i prevelike koncesije za ulazak u Europsku uniju, koja je u međuvremenu usvojila novu metodologiju za proširenje, iako datum službenog otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom još nije utvrđen.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
