Sjeverna Makedonija: Neizvjesni rezultati prvih izbora od promjene imena

0
136
Foto: pixabay.com

Iako je Zoran Zaev, čelnik socijaldemokratske stranke SDSM i koalicije Možemo, proglasio pobjedu na parlamentarnim izborima održanim 15. srpnja u Sjevernoj Makedoniji, rezultati pokazuju da formiranje vlade koje slijedi neće biti nimalo jednostavno, kao ni dogovori s potencijalnim koalicijskim partnerima.

Koalicija Možemo – u čijem je sastavu i albanska stranka Besa – na temelju izbornih rezultata osigurala je 46 zastupničkih mjesta u parlamentu. Glavni rival socijaldemokrata, desno orijentirana i nacionalistička stranka VMRO-DPMNE, po rezultatima ih prati u stopu, osvojivši 44 zastupnička mjesta, pa je, na temelju minimalne razlike u rezultatima, i Hristijan Mickoski (VMRO-DPMNE) izjavio kako će pokušati sastaviti vladu.

Međutim, odlučujuću bi ulogu mogle imati proeuropska albanska stranka Demokratska unija za integraciju (DUI), koja je na ovogodišnjim izborima osigurala 15 zastupničkih mjesta i otprilike 10 posto glasova, i Alijansa za Albance i Alternativa s 12 zastupnika i otprilike 8 posto glasova. Dva zastupnička mjesta u makedonskom Sobranju osigurala je i radikalna lijeva stranka Ljevica, a jednog će zastupnika dobiti i Demokratska partija Albanaca.

Dok su obje vodeće stranke na ovogodišnjim izborima zabilježile pad u osvojenom broju zastupnika, obje vodeće albanske stranke – DUI i Alijansa za Albance – ove su godine osigurale više zastupnika u odnosu na prijašnje izbore. Stranka VMRO-DPMNE ove je godine osvojila sedam, a SDSM tri zastupnička mjesta manje nego na izborima 2016. godine. S druge strane, DUI je osigurao pet, a Alijansa za Albance osam zastupničkih mjesta više u odnosu na 2016. godinu.

Izlaznost na izbore ove je godine u Sjevernoj Makedoniji dosegla 51 posto, što je također niže za otprilike 15 posto u odnosu na 2016. godinu, a taj se pad pripisuje strahu od zaraze koronavirusom.

Ovakvi rezultati naglašavaju sve jači utjecaj albanske nacionalne manjine unutar Sjeverne Makedonije, a da su svoje presudne uloge svjesni u Demokratskoj uniji za integraciju (DUI) pokazali su i zahtjevom za premijerskom pozicijom u zamjenu za suradnju pri formiranju vlade.

Glasači Sjeverne Makedonije, u šest su izbornih jedinica birali zastupnike za ukupno 120 mjesta u parlamentu, od kojih je 61 potrebno za osiguravanje većine. Kako niti jedna od vodećih stranaka nije osigurala potrebnu većinu, suradnja s manjim, albanskim strankama, biti će nezaobilazna, a potencijalna koalicija SDSM-a i DUI-a zadovoljila bi minimalan broj zastupničkih mjesta potrebnih za vladajuću većinu.

Hipotetski, SDSM bi zadovoljio uvjet od 61 zastupnika i kroz koaliciju s Alijansom za Albance, Ljevicom i Demokratskom partijom Albanaca, ali s obzirom na čvrste antieuropske stavove Ljevice koji nikako nisu kompatibilni sa snažnom pro-europskom orijentacijom SDSM-a, taj scenarij nije izgledan.

Uzevši to u obzir, u narednim tjednima ostaje neizvjesno hoće li SDSM-ova koalicija Možemo pristati na poziciju premijera prvi put postaviti Albanca iz redova DUI-a, ili će DUI odustati od tog zahtjeva u zamjenu za formiranje vladajuće većine sa socijaldemokratima. Ukoliko SDSM ne uspije oformiti vladu, VMRO DPMNE mogao bi za to dobiti priliku, ali i ta bi stranka, osim s ideološkim razlikama s albanskim strankama, bila suočena s istim teškim pregovorima i zahtjevima DUI-a, čija podrška i dalje ne bi prvom pratitelju osigurala potrebnih 61 zastupnika. Obojica su čelnika vodećih stranaka – Zoran Zaev i Hristijan Mickoski – zahtjev DUI-a za premijerskom pozicijom ocijenili kao ucjenu te naizgled kategorički odbili.

Parlamentarni izbori održani 15. srpnja u Sjevernoj Makedoniji deseti su po redu održani izbori od makedonskog osamostaljenja, ali tek prvi od promjene imena države u Sjeverna Makedonija, što može doprinijeti objašnjenju nepresudnih izbornih rezultata. Naime, promjena imena uslijedila je nakon ratifikacije Prespanskog sporazuma s Grčkom, čime je Zoran Zaev okončao dugogodišnji spor sa susjednom državom, koja je sve do tada Sjevernoj Makedoniji blokirala otvaranje pregovora o ulasku u Europsku uniju i ulazak u NATO.

Taj je povijesni potez socijaldemokrata rezultirao ulaskom Sjeverne Makedonije u NATO ranije ove godine u ožujku, kada je postala 30. članica saveza. Međutim, Francuska je, unatoč promjeni imena države, nakratko blokirala otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, zbog čega je Zoran Zaev podnio ostavku u siječnju i upravljanje državom prepustio privremenoj vladi do izbora zakazanih 12. travnja i pomaknutih na 15. srpnja u sklopu mjera protiv koronavirusa.

Dok je Zaevov potez diljem Europe ohrabrivan i ocijenjen kao pragmatičan i progresivan, unutar same Sjeverne Makedonije smatra se kontroverznim, a mnogi Makedonci mu zamjeraju, pozivajući se na gubitak identiteta i prevelike koncesije za ulazak u Europsku uniju, koja je u međuvremenu usvojila novu metodologiju za proširenje, iako datum službenog otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom još nije utvrđen.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime