Od početka globalnog širenja koronavirusa, mjere samoizolacije i karantene koje su uslijedile kako bi se usporilo širenje virusa pokazale su dobre rezultate u “ravnanju krivulje” samog broja zaraženih, ali novonastala se situacija pokazala izuzetno štetnom po žrtve obiteljskog nasilja diljem svijeta. Osobe koje žive u disfunkcionalnim obiteljskim i kućanskim okolnostima i žrtve obiteljskog nasilja ovih dana prisiljene su na boravak u njima najopasnijem mjestu – vlastitom domu.
Mjere samoizolacije posebno su teške za žene i djecu u nasilnim odnosima i okruženjima upravo zbog neprekidne prisutnosti nasilnih partnera, veće mogućnosti apsolutne i danonoćne kontrole, koja osim verbalnog i fizičkog nasilja uključuje nadzor, zabranu komunikacije, i obuzimanje mobitela i imovine. Kombinacija takvog terora unutar mjesta prebivališta i zabrane napuštanja domova ili ograničenim mogućnostima kretanja, masovnim otkazima i općim zatvaranjem svih neesencijalnih djelatnosti postaje neodrživa za mnogobrojne žrtve nasilja diljem svijeta.
Porast u broju prijavljenih slučajeva obiteljskog nasilja zabilježen je unutar Europske unije, ali i u ostatku svijeta varirajući u mjerama, što je potaknulo i glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa na upozorenje o zastrašujućem globalnom naletu nasilja i apel za mir u domovima širem svijeta, pozivajući sve vlade da u borbi protiv koronavirusa na prvo mjesto stave sigurnost žena. Predsjednica Odbora Europskog parlamenta za prava žena i rodnu ravnopravnost, Evelyn Regnery, također je pozvala sve države članice EU-a da ovaj problem shvate ozbiljno i pronađu jednostavna i efektivna rješenja za prijavljivanje i kontaktiranje vlasti i nadležnih službi, poput SOS linija, chatova ili određenih lokacija gdje žrtve mogu potražiti pomoć.
Iako su i prije širenja koronavirusa statistički podatci UN-a pokazali da otprilike trećina žena u svijetu proživljava neki oblik nasilja u životu, od uspostave mjera protiv širenja koronavirusa, rastući ekonomski i socijalni stres nametnut situacijom, uz mjere ograničenog ili zabranjenog kretanja stvorili su plodno tlo za porast u obiteljskom nasilju u gotovo svakoj zemlji na planetu.
Ramiz Alakbarov, zamjenik direktora Populacijskog fonda UN-a (UNFPA), upozorio je također kako je porast u obiteljskom nasilju rastuća kriza unutar krize na koju se treba obratiti maksimalna pozornost. Predviđanje Alakbarova uključuje 31 milijun novih slučajeva obiteljskog nasilja u svijetu kroz 6-mjesečni period karantena i izolacije.
Samo je u Velikoj Britaniji londonska Metropolitan policija unutar prvih šest tjedana mjera izolacije zabilježila više od 4, 000 uhićenja zbog obiteljskog nasilja, te za trećinu više poziva za pomoć u vezi obiteljskog nasilja, dok SOS linije za obiteljsko nasilje diljem Ujedinjenog Kraljevstva bilježe porast u pozivima od 49 posto.
U Francuskoj je situacija također izmakla kontroli, uz porast u broju prijava obiteljskog nasilja policiji od preko 30 posto diljem zemlje. Kao odgovor tom sve evidentnijem problemu, francuska je vlada krajem ožujka najavila kako će plaćati hotelski smještaj žrtvama obiteljskog nasilja, otvoriti improvizirane centre za savjetovanje u dućanima, te je uložila milijun eura u organizacije specijalizirane za obiteljsko nasilje kako bi im olakšala rad kroz ovaj značajan porast u potražnji njihovih usluga. Slična je alarmantna situacija zabilježena diljem Europe u zemljama poput Njemačke, Španjolske i Italije, ali poput i koronavirusa, pandemija obiteljskog nasilja širi se posvuda, u Meksiku, Kini, Indiji, SAD-u i ostatku svijeta. Zemlje jugoistočne Europe i zapadnog Balkana poput Bugarske, Rumunjske, Crne Gore, Kosova također bilježe porast u broju prijavljenih slučajeva obiteljskog nasilja, ponegdje do 36 posto.
S druge strane, u Hrvatskoj je, prema podatcima MUP-a, zabilježen čak i blagi pad u broju prijava slučajeva nasilja u obitelji, što nije nužno dobra vijest. Hrvatska već godinama „na papiru“ bilježi pad u broju prekršajnih prijava za nasilje u obitelji, ali i ubrzan rast slučajeva kaznenih prijava za iste slučajeve, što hrvatska pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić – koja je početkom travnja upozorila javnost na mogućnost povećanja obiteljskog nasilja u izvanrednoj situaciji – tumači kao to da sistem ne odvraća nasilnike od djela, već žrtve od prijavljivanja. Uzimajući u obzir navedeni statistički trend, prekršajno nasilje se, dakle, sve manje prijavljuje, a sve ga više ima i sve je brutalnije. Slučajevi migriraju u sferu kaznenog progona, a tada se žrtve nalaze u zoni najvećeg rizika od femicida, poručila je Višnja Ljubičić za Faktograf.
Hrvatska od uvođenja sigurnosnih mjera izolacije nije uvela niti jednu dodatnu mjeru usmjerenu k borbi protiv obiteljskog nasilja, čemu se nevladine organizacije i službe pomoći pri obiteljskom nasilju protive. Splitska Udruga Domine prijavila je porast u broju poziva žena žrtava nasilja i direktno tražila pomoć u pronalasku smještaja za nj.
Iz zagrebačke Ženske sobe također podsjećaju da je opravdan izostanak velikog porasta u broju prijava obiteljskog nasilja u ovo vrijeme, objašnjavajući kako se žrtve obiteljskog nasilja često nalaze u situacijama apsolutnog nadzora i kontrole u kojima ne mogu stupiti u kontakt s nadležnim službama. I Ženska soba i Dom Duga – Zagreb uputili su pozive resornim ministarstvima u kojem su naglasili važnost adekvatnih rješenja, naglašavajući kako je logičnije, sigurnije i primjerenije izolirati nasilnika iz doma, nego izmjestiti žrtve nasilja u skloništa koja sada više nisu primjerena opcija zbog mjera sigurnosti. Udrugu B.a.b.e također ne iznenađuju podaci MUP-a o broju prijava obiteljskog nasilja, te pripisuju smanjen broj prijava općoj atmosferi straha, neizvjesnosti u državi i percepcije smanjenog kapaciteta nadležnih službi.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije.
