Alija Krasnići jedan je od mnogih umirovljenika u Srbiji koji se trudi poštivati odluke vlade na ograničeno kretanje. Vrijeme provodi uglavnom u svom domu, stvarajući nova književna djela na svom materinjem, romskom jeziku kao i u prijevodu na srpski jezik. Krasnići piše poeziju i prozu za djecu i odrasle i sakupljač je narodnog stvaralaštva Roma.
Prethodna godina mi je bila jedna od plodonosnijih jer sam objavio nekoliko knjiga, a nadam se da će i ova biti takva, tim više jer sam svakodnevno ispred računala i neprestano pišem i stvaram.
Krasnići trenutno radi na knjizi Najljepše bajke svijeta 4 u kojoj obrađuje najljepše bajke iz sedamdeset i dvije zemlje svijeta, na romskom i srpskom jeziku.
Romske bajke i priče žive u nama starijim ljudima i bitno je da se i taj dio tradicije zabilježi, one su nevjerojatno kulturno blago.
Krasnićiju nije teško satima boraviti ispred ekrana jer kako navodi, to je i ranije bila njegova svakodnevica, olovku je zamijenio računalom, pa od jutra do mraka stvara pišući nova književna djela.
Nedostaje mi grad i prijatelji no moram priznati da vrlo dobro podnosim cijelu situaciju. I nakon višesatnog napornog dana svoje vrijeme provodim malo po dvorištu i u voćnjaku kao i sa svojim unucima na čija radoznala pitanja uvijek rado odgovaram.
Obitelj je iznimno važna našem sugovorniku koji je svoju prvu pjesmu posvetio kćerki. Pjesma je imala osamnaest stihova, a označila je početak književne karijere među kojima su djela poput Narodnog stvaralaštva Roma te Romskih bajki na Kosovu i Metohiji. Krasnići je i autor prve objavljene prozne knjige na romskom jeziku u bivšoj Jugoslaviji 1981. godine, a jedan od najdražih uspjeha navodi objavu Romsko-srpskog i srpsko-romskog rječnika koji sadržava preko šezdeset tisuća riječi. Autor je i brojnih drugih rječnika kao što su Rječnik stranih riječi u romskom jeziku, Školski rječnik sa stranim riječima, Riječnik turskih, arapskih i perzijskih riječi u govoru Roma na Kosovu i Metohiji i druge.
