Zakonodavni prijedlozi temeljeni na devet točaka Europske građanske inicijative Minority SafePack predstavljeni su u srijedu, 5. veljače 2020. godine Europskoj komisiji. Delegacija okupljena oko inicijative sastala se s Věrom Jourovom, potpredsjednicom Europske komisije za vrijednosti i transparentnost, odgovornom za sustav europskih građanskih inicijativa, Marijom Gabriel, povjerenicom Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade te nekoliko predstavnika Generalnog tajništva i Generalnog direktorata.
Jasno smo istaknuli da želimo ojačati postojeće politike EU-a kako bismo podržali jezičnu i kulturnu raznolikost i zaštitili autohtone manjinske zajednice i jezične skupine kao dio naše europske baštine. Nadamo se da će nadolazećih šest mjeseci donijeti potrebnu podršku i uvjerenje i na kraju će Europska komisija donijeti odluku o zakonodavnom djelovanju na temelju naših prijedloga, izjavio je Loránt Vincze, predsjednik FUEN-a i član Europskog parlamenta tijekom konferencije za novinare održane nakon sastanka u Europskoj komisiji.
U proljeće 2018. godine prikupljeno je 1.128,385 potpisa i time je postignut minimalni nacionalni prag u 11 država članica, a sve radi poduzimanja konkretnih mjera za osiguranje opstanka europskih jezičnih i nacionalnih manjina.
Europska unija ima najveći utjecaj na svakodnevni život europskih građana i danas je jedan od najvažnijih garanta poštovanja vladavine zakona i temeljnih prava, ali politike na razini EU-a za zaštitu nacionalnih i jezičnih manjina još uvijek nedostaju. Pokrenuli smo Manjinski SafePack da ispunimo ovu prazninu, rekao je u svom izlaganju predsjednik FUEN-a, europarlamentarac Loránt Vincze.
Iako je poštivanje prava nacionalnih manjina dio skupa političkih kriterija koje kandidat za članstvo mora ispuniti u trenutku pristupanja istoj, takvi se kriteriji ne primjenjuju na države koje su već članice EU što je jedan od razloga pokretanja inicijative, a Vincze navodi i taj da je Europska komisija promatrala poštivanje demokracije i vladavine prava u državama članicama, ali ne i obzirom na prava manjina. Uz to, globalizacija kao i ekonomsko i socijalno stanje doprinose trendu asimilacije i gubitku jezika.
Tako zakonski prijedlozi traže istraživanje vrijednosti manjina u društvenom i ekonomskom razvoju u Europi, približavanje prava manjinama bez državljanstva te poboljšanje prekograničnog pristupa audiovizualnim medijskim uslugama i sadržajima uz osiguravanje njihovog pristupa u onim regijama u kojima žive nacionalne manjine.
Današnji međunarodni sustav zaštite manjina ukorijenjen je u Europi, a započeo je zaštitom vjerskih manjina još u srednjem vijeku. Danas otprilike 8 posto građana Europske Unije pripada nacionalnoj manjini unutar EU, a 10 posto govori regionalni ili manjinski jezik. Nadovezujući se na navedene podatke i na napore manjinske inicijative, europski zastupnici su u studenom 2018. godine usvojili rezoluciju kojom pozivaju Europsku komisiju da izradi direktivu o minimalnim standardima za manjine u Europskoj uniji, uključujući uvođenje mjera u državama članicama za suzbijanjem diskriminacije manjina kao i usvajanje zajedničke definicije samog pojma manjine.
