Kak’ se ZEMe

0
18
Photo: Pixabay.com

Nacrt prijedloga novog Zakona o elektroničkim medijima (ZEM) prošli je tjedan stavljen na javno savjetovanje. Ministarstvo kulture tako je otvorilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a  novi zakon donosi se kako bi se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama. Savjetovanje je otvoreno 5. ožujka.

Na stranici Ministarstva kulture ističe se kako je ministarstvo „u Nacrt prijedloga Zakona o elektroničkim medijima uključilo prijedloge članica i članova Radne skupine oko kojih je bilo moguće postići konsenzus. Pozivamo stoga sve dionike, posebno udruge i organizacije koje su bile uključene u rad Radne skupine da kroz rasprave ili okrugle stolove otvore i one teme koje su predlagali, a koje nisu uključene u ovaj Nacrt prijedloga Zakona”.

Zanimljivo je da se u Ministarstvu kulture pozivaju na uključivanje prijedloga članova i članica Radne skupine, kada je poznato da se prijedlozi u toj skupini nisu rado slušali, pa je tako iz nje istupio Toni Gabrić iz Udruge za nezavisnu medijsku kulturu (nakladnik H-Altera), a zatim i predstavnici Hrvatskog novinarskog društva (HND).

Razlog koji HND istaknuo u odluci da odstupe iz Radne skupine leži u činjenici da nadležno Ministarstvo u Nacrt prijedloga Zakona o elektroničkim medijima nije uvrstilo niti jedan HND-ov prijedlog iz dokumenta koji je HND dostavio 26. kolovoza 2019. godine.U detaljnom priopćenju za medije objavljenom na stranicama HND-a navode se svi razlozi izlaska iz Radne skupine. Između ostalih, tu su problem oglašavanja u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika radija /li televizije, zlouporaba javnog novca i slično. Nedugo nakon izlaska HND-a iz radne skupine, Zakon o elektroničkim medijima  pušten je u javnu raspravu, a Ministarstvo kulture poziva one čiji prijedlozi nisu uvaženi da „kroz okrugle stolove otvore one teme koji nisu uključene u ovaj Nacrt prijedloga Zakon”. Djeluje kao ruganje – zato što to i jest.

„Novi Zakon o elektroničkim medijima “bit će u skladu s modernim razvojem tehnike, načelom slobode medija i potrebom promicanja javnog interesa u obavljanju djelatnosti pružanja audiovizualnih medijskih usluga”, objasnili su u Ministarstvu kulture.

Ali upravo se u Nacrtu prijedloga zakona vidi tendencija da se pogoduje, primjerice, tzv. medijskoj propagandi, a ovakvim se zakonom zapravo ne polazi od javne informiranosti kao svrhe i cilja medijske politike. Kako je upozoravao Toni Gabrić – javni interes je u suštini deložiran. Korisnicima Fonda za pluralizam medija tako bi mogli postati i ‘nakladnici televizije i radija na nacionalnoj razini koji objavljuju specijalizirani program’ te svi ‘pružatelji elektroničkih publikacija’, a ne samo neprofitni mediji, čime se dodatno komercijalizira medijski prostor i ugrožava javni interes.

Dodatno, „pružatelji medijskih usluga i elektroničkih publikacija obvezni su promicati nepristranost, poštujući razlike u mišljenjima o političkim ili gospodarskim pitanjima ili u svezi s trenutačnom javnom politikom”, kaže se u prijedlogu. Što je točno nepristranost, bit će teško utvrditi. Mišljenja i komentari koji nisu „lako prepoznatljivi” kao takvi bit će kažnjivi, ali ostaje posve nerazumljivo prema kojim će kriterijima država odrediti kada su takvi komentari “lako prepoznatljivi”.

Ukratko, Nacrt prijedloga novog Zakona o elektroničkim medijima loš je i dolazi kao logičan nastavak aljkave i opasne medijske (ne)politike koju provodi trenutno Ministarstvo kulture. Kao takav uopće ne iznenađuje, ali itekako brine. Može li se što promijeniti do kraja javnog savjetovanja 5. ožujka? Vrlo vjerojatno teško, ali vrijedi pokušati.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime