Izložbom “Rromengo drom – Tisuću godina migracija Roma” započeli Dani romske kulture

0
138
Foto: Phralipen

U Arheološkom muzeju u Zagrebu je jučer, 28. ožujka 2018. godine, otvorena izložba “Rromengo drom – Tisuću godina migracija Roma“. Istom su započeli Dani romske kulture koji će obuhvatiti i ciklus predavanja na temu romske povijesti i kulture koje su organizirali Arheološki muzej u Zagrebu i Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” u suradnji s Gradom Zagreba.

Romska je povijest “satkana” od putovanja. Iako su podaci koji eksplicitno govore o početku seobe Roma iz pradomovine Indije relativno skromni, iz različitih znanstveno –povijesnih teorija te posebice iz povijesno-lingvističkih rekonstrukcija može se zaključiti da se radi o migracijama koje su započele prije tisuću godina. Također,  većina povjesničara je suglasna da se nije radilo o jednokratnom egzodusu, već o kretanjima u nekoliko različitih faza.

“Svi mi vrlo dobro znamo da je povijest Roma fascinantna koliko i teška, a zapravo kad malo bolje razmislimo o njoj se tako malo zna. S druge strane, upravo je kvalitetna spoznaja o prošlosti na neki način i nužan preduvjet za bismo sadašnjost, a još važnije i budućnost Roma u Republici Hrvatskoj, zajednički učinili što je moguće kvalitetnijom, vedrijom i ljepšom”, izjavio je Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja.

Kronološki prateći kretanje romskog naroda možemo odrediti temeljna razdoblja – prvu migraciju iz Indije u Europu i dolazak u Bizant; raseljavanje Roma Europom; drugu migraciju Roma sredinom 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata; genocid nacističkog režima nad Romima; treću migraciju u drugoj polovici 20. stoljeća; te život Roma u suvremenom svijetu. Upravo su to tematske cjeline izložbenog postava putujuće izložbe “Rromengo drom – Tisuću godina migracija Roma”, a čiji je prvi domaćin Arheološki muzej u Zagrebu.  Tekstualni panoi upotpunjeni su upečatljivim fotografijama te izlošcima – dijelovima romskih kola i konjske opreme koji simboliziraju život u pokretu, romskom nošnjom i indijskim sarijem kao etničkim obilježjima romskog naroda i njihova indijskog podrijetla, te vjenčanom odjećom romske mladenke. Turbulentnu romsku povijest obilježilo je nepovjerenje domicilnog stanovništva, državnih i crkvenih vlasti, a vrhunac okrutnosti bio je genocid nad Romima počinjen za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Unatoč tome, Romi danas pokazuju da su uspjeli sačuvati svoj kulturni identitet. Poznato je kako su kulture različitih naroda utjecale na romsku, ali je manje poznato da je i romska kultura ostavila upečatljiv trag na kulture naroda diljem svijeta. Romi su bili vrsni znatlije, primjerice kovači, korpari, starinari, koritari, potkivači i obučari, a te su svoje zanatske vještine donijeli u Europu i u druge krajeve u koje su imigrirali. Poznati po svojem glazbenom umijeću često su bili pozivani na dvorove europskih vladara, a svojom su glazbom inspirirali brojne skladatelje i glazbenike diljem svijeta.

“Nedvojbeno je da su Romi porijeklom s indijskog potkontinenta, a najbolji dokaz za to je kultura – odnosno jezik, koji do danas ima velike sličnosti s dominantnim hindskim jezikom u Indiji i koji još uvijek predstavlja izazovno i zanimljivo područje istraživanja za sve jezikoslovce, sociologe i povjesničare. Iz perspektive predstavnika romskog naroda iznimno sam ponosan da je romska zajednica ovako dobro organizirana i bez takvog snažnog jedinstva i koordinacije sigurno ne bi bilo ni ovakvih događaja”, dodao je Veljko Kajtazi, saborski zastupnik.

Prolazeći romskim putem svaki posjetitelj mima priliku upoznati dio povijesti svojih romskih sugrađana.

Izložba “Rromengo drom” uvod je u središnje obilježavanje Svjetskog dana Roma koje će se ove godine održati 6. travnja u Državnom arhivu na Marulićevog trgu, a nakon kojeg će biti održana i prigodna obilježavanja u lokalnim samoupravama. Izložba ostaje otvorena do 8. travnja.

 

28 03 2018 AMZ Rromengo drom - Tisuću godina migracije Roma izložba=

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime