Klimatske promjene danas u manjim ili većim razmjerima utječu na živote svih ljudi diljem planeta Zemlje, bilo promjenjivim i nestabilnim vremenskim uvjetima koji ugrožavaju proizvodnju hrane, divljim požarima koji trajno prijete opstanku životinjskih i biljnih vrsta potrebnih čovječanstvu, toksičnim zagađenjem zraka od kojega ljudi rapidno obolijevaju, porastom razina mora radi kojih broj razornih poplava raste nikada ranije zabilježenim brzinama ili mnogim drugim manifestacijama narušenog sistema.
Iako o klimatskim promjenama pozadinski slušamo desetljećima, upravo zbog pasivnosti odgovarajućih zakonodavnih i međunarodnih tijela u donošenju konkretnih i radikalnih promjena te slabe pojedinačne informiranosti, sudjelovanja i dobre prakse, danas se nalazimo pred izazovom većim nego ikada, izazovom koji neposredno dovodi u pitanje opstanak civilizacije.
Planet Zemlja trenutačno prolazi kroz 6. masovno izumiranje – šesti put u povijesti života na Zemlji globalna fauna doživljava masovni kolaps. Gledajući unazad, masovna izumiranja događala su se zbog pojava katastrofalnih razmjera poput udara asteroida. Danas su za to direktno odgovorne štetne ljudske aktivnosti poput masovnih krčenja šumskih površina, rudarstva te prekomjerne emisije ugljičnog dioksida. Polarne ledene ploče se tope alarmantnom brzinom, podižući razine mora. Tropske šume krče se stopom od 30 nogometnih igrališta po minuti. Stopa izumiranja danas je 10.000 puta brža nego što se smatra „normalnim“ te otprilike 200 životinjskih ili biljnih vrsta diljem planeta odumire dnevno. Takav kolosalni raspad sistema ne može se usporediti ni s čime osim izumiranjem dinosaurusa prije 65 milijuna godina, prenio je Huffpost još 2010. godine.
Na službenoj stranici Europske agencije za okoliš (European Environment Agency / EEA) redovito se objavljuju istraživanja i podaci o klimatskoj krizi i njezinim posljedicama. Tamo se navodi da prilagođavanje klimatskim promjenama mora biti glavni prioritet Europske unije ako želi poboljšati otpornost na ekstremne događaje. Prema izvješću objavljenom u rujnu, predviđa se značajan pad, a ponegdje i kompletni prestanak proizvodnje usjeva i stoke u južnim i mediteranskim regijama Europe zbog ekstremnih vremenskih uvjeta poput suša, toplinskih valova i poplava. Kompletan Europski energetski sustav, koji ovisi o obnovljivim izvorima energije osjetljivim na klimatske uvjete također je ugrožen, a prema članku EEA, „sjeverna će Europa osjetiti i korisne i štetne učinke na svoj energetski sustav, dok će se regije južne Europe suočavati s pretežito štetnim utjecajima“. Također, izvješće iz svibnja ove godine bazirano na istraživanju provedenom na sva četiri europska mora potvrđuje da između 75 i 96% europskih regionalnih mora imaju problem kontaminacije, konkretno „96% Baltičkog mora, 91% Crnog mora, 87% Mediterana i 75% sjeverno-istočnog Atlantskog oceana“ zagađeno je.
Klimatske promijene već sada imaju razarajuće učinke ne samo na floru i faunu već i na ljude, osobito one najranjivije – manjine i starosjedilačke narode – ugrožavajući njihova ionako neostvarena ljudska prava. Kako prenosi Amnesty International, dugogodišnja istraživanja ukazuju na disproporcionalno veći utjecaj klimatskih promjena na male i manje razvijene naspram većih i razvijenijih država te na siromašne i manjinske zajednice. U svakom kutu planeta, već marginalizirane i ugrožene zajednice raznih društava snose najgore posljedice klimatskih promjena, koje dodatno šire jaz nejednakosti. Što se tiče ekološke pravde, američka organizacija NAACP.org prenosi kako u SAD-u rasa igra presudnu ulogu pri odabiru lokacija za izgradnju toksičnih objekata poput elektrana koje zagađuju prvenstveno neposredan okoliš, zrak i vodu te su manjinske i siromašne zajednice permanentno osuđene na život u blizini takvih objekata.
Slične zabrinjavajuće trendove uočavamo u ostatku svijeta. Manjine u Aziji, Latinskoj Americi, Africi i Europi pogođene su nerazmjerno jače posljedicama klimatskih promjena, te zadnje primaju potrebnu pomoć. U istočnoj je Europi takvim pojavama najviše pogođena romska zajednica, posebno u Slovačkoj i Češkoj. Kako prenosi Independent, „klimatske promjene najjače pogađaju manjine“, a europski Romi imaju najgore uvjete stanovanja na kontinentu. European Roma Rights Centre također se referira na rekordnu poplavu u najvećem slovačkom romskom naselju Jarovnice, koja je oduzela 52 romska života te stotine ostavila bez domova. Stanovnici Jarovnice još uvijek pamte poplavu te njezine razarajuće posljedice, ali i manjak pomoći i podrške državne vlasti u to vrijeme, kako potvrđuje jedan od romskih gradonačelnika u intervjuu za Al Jazeera-u 2017. godine.
Nažalost, najnovije godišnje izvješće Minority Rights (MRG) organizacije ukazuje na izostanak značajnih promjena u odnosu ranjivih manjina i klimatskih promjena, navodeći konkretne primjere sa svakog kontinenta. U uvodu svog izvješća – koje se ove godine osvrće na izražen utjecaj koji klimatske promjene imaju na manjine i domorodačke narode – navode da iako klimatska kriza ne ostavlja nijednu zemlju ili zajednicu netaknutom, njeni socijalni utjecaji produbljuju nejednakosti na štetu ljudi koji su u svijetu najviše marginalizirani. Manjine i starosjedilački narodi akutno osjećaju posljedice i prije mnogih drugih zajednica.
Iako se prvo značajno saslušanje na temu klimatskih promjena u američkom kongresu odvilo 1988. godine, znanstvenici poput Hansa Suessa i Rogera Revellea već su 1955. godine istraživanjima potvrdili prijetnju ugljičnog dioksida. 1969. godine NATO započinje govore o međunarodnoj suradnji po pitanju klimatskih promjena, planirajući istraživanja i inicijative civilnog društva s ciljem zaštite prirode. Europska zajednica se u rasprave o klimatskim promjenama uključuje tek nakon prvog izvješća UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change / IPCC) 1990. godine, dvije godine nakon osnutka samog IPCC-a od strane Programa zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (United Nations Environment Program / UNEP) i Svjetske meteorološke organizacije (World Meteorological Organization / WMO).
Prema IPCC-u, inicijalni zadatak panela bio je pripremiti sveobuhvatan pregled i preporuke u pogledu stanja znanosti o klimatskim promjenama, socijalnim i ekonomskim utjecajima klimatskih promjena te potencijalnim strategijama odgovora i elementima za uključivanje u moguću buduću međunarodnu konvenciju o klimi“. Od svoga osnutka 1998. godine, IPCC prošao je pet ciklusa istraživanja te podnio pet najopsežnijih znanstvenih istraživanja o klimatskim promjenama provedenih u cijelom svijetu, čime je IPCC zaslužio i Nobelovu nagradu za mir 2007. godine.
Upravo je IPCC i njihov izvještaj „Globalno zatopljenje od 1.5°“ (Global Warming of 1.5° / SR15 Report) iz listopada 2018. godine danas u fokusu rasprave o klimatskim promjenama. Naime, dok su mnogobrojna ranija istraživanja određivala procjenu štete koja bi nastala podigne li se globalna temperatura za 2.0°C, IPCC-ev SR15 izvještaj svoje istraživanje bazirao je na pretpostavci o globalnom zatopljenju od 1.5°C. Ljudske aktivnosti uzrokovale su otprilike 1°C globalnog zatopljenja, za koje se predviđa doseg do 1.5°C između 2030. i 2050. godine. Ukoliko bismo zadržali globalno zatopljenje do 1.5°C, negativne posljedice već bi postojale, ali u znatno manjoj mjeri nego pri zatopljenju od 2.0°C, te bismo imali 67% šanse za dugoročni oporavak planeta. Ukoliko do 2030. godine emisija ugljičnog dioksida ne padne na 45% razine iz 2010. i ne dosegne nulu do 2050., rapidne promjene koje će uslijediti postat će ireverzibilne.
Jedna od najupečatljivijih zagovornica brzih i adekvatnih odgovora na klimatske promjene i sada već svjetska zagovornica SR15 izvješća, mlada je švedska aktivistica, 16-godišnja Greta Thunberg, koja se svojim aktivističkim djelovanjem proslavila i mobilizirala milijune mladih ljudi u zajedničkom cilju.
Greta Thunberg, tada 15-godišnja švedska srednjoškolka, 2018. godine odlučila je sama štrajkati te prosvjedovati ispred švedskog parlamenta, držeći transparent i dijeleći letke s osnovnim podacima o klimatskim promjenama. Nakon što je privukla medijsku pozornost, Greta se ujedinila s drugim učenicima te započela Školski štrajk za klimu (School strike for climate / Skolstrejk för klimatet), također poznat pod nazivom Petci za budućnost (Fridays for Future / FFF).
U prosincu iste godine, na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Poljskoj, Greta Thunberg održala je govor koji ju je definirao kao iskrenu, oštru i racionalnu aktivisticu koja bez zadrške kritizira i proziva članove međunarodnih organizacija i vlada za manjak konkretnih akcija. Nismo ovdje došli da molimo svjetske čelnike da im bude stalo. Ignorirali ste nas u prošlosti i ignorirat ćete nas ponovo. Ponestalo nam je izgovora i ponestaje nam vremena. Došli smo ovdje kako bismo vas obavijestili da dolazi do promjene, sviđalo vam se to ili ne. Prava snaga pripada narodu, UN-u je poručila Greta.
Nakon Gretinog govora na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama, učenički štrajkovi organizirali su se svaki tjedan diljem svijeta, uz koordinirane svjetske prosvjede koji broje milijune ljudi, a nastavili su se i u 2019. godini. Greta Thunberg svoj aktivizam nastavila je uz sve veću medijsku pozornost te je održala još jedan govor u Strasbourgu, na sastanku odbora za zaštitu okoliša, pri čemu je na svoj prepoznatljivo hladan način kritizirala europarlamentarce, zaključivši: Vaše najbolje više nije dovoljno dobro. Nedugo nakon toga, Greta je osvanula na naslovnici Time časopisa, koji ju je prozvao liderom sljedeće generacije.
Kako raste Gretina popularnost, tako se širi i doseg njezinog aktivizma. Osim Time časopisa, na Gretin se rad osvrnuo i VICE u 30-minutnom dokumentarcu Make the World Greta Again, te se često spominje i takozvani „Greta efekt“ koji mlada aktivistica ostavlja. A efekt je svakako uočljiv, uzevši u obzir masovne učeničke prosvjede protiv klimatskih promjena, često inspirirane upravo Gretom Thunberg.
Djeca i mladi u borbi za očuvanje okoliša nisu novost – već je 1992. Severn Cullis-Suzuki u dobi od 12 godina održala slavni govor na UN-ovoj konferenciji o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru kada se govorilo gotovo isto što i danas. Ono što je novost je prvenstveno Gretin način i pristup u javnim obraćanjima, ali i osjećaj hitnosti i važnosti koji iz njih proizlazi i koji utječe na mlade ljude diljem svijeta.
Gretin posljednji pohod u borbi za klimatsku pravdu uključivao je putovanje iz Europe u Ameriku. S obzirom na to da Greta ne putuje zrakoplovima zbog njihove štetnosti po okoliš, Atlantski ocean je u dva tjedna preplovila na brodu s nultom stopom emisije štetnih plinova. U New Yorku je gostovala u raznim emisijama, govorila u američkom kongresu i sudjelovala na klimatskim prosvjedima, koji su se simultano odvijali diljem svijeta.
Na svjedočenju ispred američkog kongresa na temu klimatskih promjena, Greta je već u uvodnoj izjavi napomenula kako nije pripremila izjavu već umjesto nje prilaže IPCC-evo posljednje izvješće, pokazujući ponovo svoju predanost znanosti i znanstvenom pristupu. Mlada aktivistica u svakom je od svojih govora napomenula: Ne morate slušati mene, ali slušajte znanstvenike i ujedinite se iza znanosti. Malo je reći da je Gretina brutalna iskrenost osvježavajuća. Ona je gotovo zapanjujuća te kao nešto što dugo nismo vidjeli u političkom javnom prostoru, utemeljena na činjenicama, racionalna i staložena. Kada tema o kojoj govori ne bi bila od životne važnosti za čovječanstvo, bilo bi gotovo smiješno promatrati kako jedna djevojčica tako britko i jednostavno svojim izjavama i odgovorima ponižava najviše svjetske dužnosnike.
Nakon svjedočenja pred kongresom, Greta je pozvala sve da joj se pridruže u masovnim prosvjedima s početkom u petak 20. rujna, a mase ljudi zabrinutih za održivost naše budućnosti odazvale su se. Najveći ikada klimatski prosvjedi održali su se diljem svijeta, počevši u pacifičkim otočnim državama kao što su Kiribati, Solomonski otoci i Vanuatu. U Australiji se na prosvjedima okupilo oko 350,000 ljudi, a val demonstracija dalje se širio kroz cijelu Aziju, Europu, Afriku i Ameriku, uključujući zemlje poput Gane, Tajlanda, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva.
U čast Greti Thunberg, zgradu UN-ovog sjedišta u New Yorku prekrio je tekst Gretinog govora održanog pred američkim kongresom, a i Instagram je svoje popularne GIF-ove posvetio Greti te prosvjedima za klimatsku pravdu.
