Rekvijem za Auschwitz: Ceija Stojka – romska umjetnost, nadolazeće snage za promjenu

Foto: Phralipen

U Zagrebu je sinoć, 25. siječnja, otvorena izložba “Rekvijem za Auschwitz” romske autorice Ceije Stojke.

Ceija Stojka (1933-2013.) bila je austrijsko romska književnica, slikarica i glazbenica. Na austrijskoj sceni pojavljuje se tek  od 1980. godine. Bila je žena koja je rušila tabue u vlastitoj zajednici, vođena važnošću upoznavanja javnosti s progonima Romi koji su uz Židove bili velikim broje žrtve holokausta. Naime, Stojka je kao djevojčica zajedno s majkom i četvoricom braće preživjela holokaust  u koncentracijskim logorima Auschwitz, Ravensbruck i Bergen-Belsen.

Slikanjem se počela baviti tek u svojim pedesetima. Kroz slike prisjeća se vremena provedenog u koncentracijskim logorima te kroz samo iskustvo slikanja prihvaća svoje romsko nasljeđe i oslobađa traumatsko sjećanje.

“Kao početak 12. Festivala tolerancije i uoči Međunarodnog dana sjećanja na holokaust odabrali smo pokazati izložbu “Rekvijem za Auschwitz” Ceije Stojke. Zašto? Zato jer je bila žena, zato jer je bila Romkinja, zato jer je preživjela najstrašnije logore smrti i zato što je pokrenula promjenu”, naglasila je Nataša Popović, direktorica Festivala tolerancije-JFF Zagreb.

Foto: Phralipen

Susanne Ranetzky, direktorica Austrijskog kulturnog foruma Zagreb imala je čast osobno upoznati autoricu. Okarakterizirala je susret kao potresan s mnogo razgovora koji su je, kao i mnoge druge ljude, snažno dojmili te joj stavili na dušu važnu osobnu zadaću trajnog prenošenja sjećanja.

“Izmimno mi je zadovoljstvo i posebna čast što se ova izložba održava u Muzeju za umjetnosti i obrt. Ovaj festival i događanja koja su okrenuti ka očuvanju ljudskosti i humanosti i sjećanja na najstrašnije trenutke ljudske povijesti 20. stoljeća za Muzej su posebno važni jer je Muzej u to doba kad su se zatvarali ljudi samo zbog porijekla ili opredjeljenja u konclogore i gulage, bio jedan od onih mjesta koji je spašavao ljude”, rekao je Miro Gašparović, ravnatelj Muzeja podsjetivši da su mnogi građani Grada Zagreba i Hrvatske bili spašeni upravo zahvaljujući kolegama, njegovim prethodnicima u Muzeju za umjetnost i obrt.

Crteži i slike su posudba iz berlinske Galerije Kai Dikhas, koja se specijalizirala za promociju romske umjetnosti. Njezin umjetnički voditelj, Moritz Pankok, u katalogu izložbe naglašava kako je Ceija Stojka rođena u jednoj od najuglednijih obitelji austrijskih i mađarskih Lovara Roma, koja uključuje glazbenike poput Munga Stojke, slavnog u 1960-ima i 70-ima, iznimnog jazz gitarista, Harry Stojke, koji je obišao cijeli svijet sa svojima glazbenim sastavima, ili slikara i Ceijinog brata, prof. Karla Stojke, Ceija Stojka našla se u središtu velike, kreativne i slavne obitelji, čije članove je nebrojeni broj puta ugošćivala i okupljala u svom domu u Keisserstrasse u Beču.

Foto: Phralipen

“Imajući u vidu da za dva dana obilježavamo Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti, drago mi je da je ovaj datum, popraćen radovima jedne Romkinje u Zagrebu. I danas je nažalost, kad govorimo o Romima u Hrvatskoj, njihovo pojavljivanje u medijima uglavnom popraćeno radi problema koje imaju, a vrlo rijetko radi kulturnih događaja i njihovih inicijativa. S druge strane ono što je često, a pogotovo kad govorimo o novim medijima, je omalovažavanje i vrijeđanje romske nacionalne manjine koji nikad ne prate sankcije, a ukoliko pratite politiku mogli ste vidjeti da ni sam nisam imun na takve napade pa čak i od vlastitih kolega. Kad govorimo o današnjoj izložbi treba napomenuti da se ne radi isključivo o umjetnosti nego i o ponovnom proživljavanju vlastite sudbine jer je Ceija Stojka i sama preživjela Auschwitz. Njezini radovi prikazali su te užase, ali i život Roma općenito prije genocida”, dodao je saborski zastupnik, Veljko Kajtazi.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić pozvao je sve prisutne na autentično umjetničko svjedočanstvo svjetski priznate umjetnice Ceije Stojke i zamolio saborskog zastupnika Kajtazija da službeno i otvori izložbu jer Branko Lustig, predsjednik Festivala, nije bio prisutan.

Izložba je otvorena do 8. veljače.

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime