Minority SafePack, građanska inicijativa koju je 2013. godine pokrenula FUEN (Federal Union of European Nationalities) s ciljem ostvarivanja konkretnih mjera za zaštitu jezičnih i nacionalnih manjina od strane Europske komisije, po drugi je put od iste odbijena.
Inicijativa Minority SafePack, čiji razvoj Phralipen godinama prati, a SRRH “KALI SARA” podržava, pokrenuta je u sklopu programa Europske građanske inicijative, instrumenta direktne demokracije putem kojeg građani mogu Europskoj komisiji izravno predložiti izradu novih zakona ukoliko ostvare uvjet od prikupljenih milijun potpisa iz minimalno sedam država članica. Međutim, put do ostvarenja ove inicijative ipak je nešto kompliciraniji, a njezina budućnost i dalje pod upitnikom.
Već je odlukom od 13. rujna 2013. godine Europska komisija odbila registrirati prijedlog, navodeći kao razlog da je takva inicijativa izvan ovlasti Europske komisije, te pripada ovlastima pojedinih zemalja članica EU. Tu je odluku zatim Opći sud Europske unije u veljači 2017. godine poništio te presudio sljedeće: Komisija nije ispunila svoju obvezu obrazloženja time što nije navela koja od mjera navedenih u aneksu predložene inicijative nije u njezinoj nadležnosti i nije obrazložila razloge u prilog tom zaključku.
Nakon presude Općeg suda, inicijativa Minority SafePack vratila se na Europski dnevni red, čini se, jača no ikad. Više od milijun potpisa – od kojih je 651 prikupljen od strane SRRH “KALI SARE” – prikupljeno je u ožujku 2018. godine, čak i prije zadanog roka. Također, od kada je lansiran instrument Europske građanske inicijative 2012. godine, započeto je ukupno 76 inicijativa, od kojih je samo 5 uspjelo zadovoljiti uvjete, a upravo se Minority SafePack nalazi na tom kratkom popisu.
2017. godine, Europska komisija dala je zeleno svjetlo devet od jedanaest prijedloga inicijative, ali je i ta odluka završila na sudu. Ovaj je put tužiteljica bila Rumunjska, pokušavajući srušiti inicijativu, ali bez uspjeha. S druge strane, veliku podršku inicijativa od samoga je početka imala od strane Mađarske, kojoj je u cilju zaštititi svoju mnogobrojnu mađarsku dijasporu.
Minority SafePack u prosincu 2020. godine podržao je i Europski Parlament s većinom od preko 75 posto glasova (524 glasova za, 67 protiv i 103 suzdržana), napominjući kako su nacionalne i jezične manjine u EU suočene s asimilacijom i gube svoje jezike, što rezultira jezičnim i kulturnim siromašenjem. Parlament poziva Komisiju da predloži pravne akte za rješavanje tog problema, izražavajući podršku Europskoj građanskoj inicijativi Minority SafePack.
Europski Parlament naveo je kako Europska komisija mora unutar šest mjeseci priopćiti koje konkretne mjere planira poduzeti s obzirom na Minority SafePack, ili navesti razloge za odbijanje istog. Europska komisija je, sada po drugi put, izabrala drugu opciju te u komunikaciji od dvadeset i dvije stranice objasnila svoju odluku.
Kao glavne razloge za odbijanje izrade novih zakona u skladu s Minority SafePack-om, komisija navodi brojne legislativne promjene koje već pružaju adekvatnu zaštitu jezičnim i nacionalnim manjinama. Iako se ne predlažu daljnji pravni akti, puna provedba zakona i politika koji su već na snazi pruža snažan arsenal koji podržava sve ciljeve inicijative, zaključuje Europska komisija.
FUEN, organizacija začetnica same inicijative, naravno, ne slaže se s takvom odlukom te je čvrsto osuđuje, smatrajući da je Europska komisija iznevjerila jezične i nacionalne manjine diljem Europe.
Komisija je odbila zahtjev onih kojima očuvanje europske jezične i kulturne baštine nije samo zvučni slogan, već svakodnevni izazov. Stav Komisije nije ništa drugo nego snishodljivo tapšanje po ramenu, dok je 1 122 422 potpisnika čekalo konkretne mjere i radnje. Komisija je sada iznevjerila približno 50 milijuna građana Unije koji pripadaju nacionalnim i jezičnim manjinama. Milijuni ih već žive u situaciji nejednakosti u vlastitoj zemlji, sada im Europska komisija, koja bi trebala biti čuvar demokracije, vladavine zakona, dostojanstva i pravde, okreće leđa, izjavio je zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik FUEN-a Loránt Vincze.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
