Mirovni aktivisti prosvjedovali su prošli tjedan u Španjolskoj protiv pristajanja saudijskog broda Bahri Abha u luci Sagunto u Valenciji. Brod je navodno prevozio oružje iz Sjeverne Amerike, koje bi Saudijska Arabija mogla koristiti u Jemenu. Brod je, kako su istaknuli aktivisti, od 2015. godine prevozio vojnu opremu u vrijednosti 143 milijuna eura na osam putovanja iz Sjedinjenih Država u Saudijsku Arabiju.
Prosvjednici su zato zahtijevali da španjolska vlada zabrani brodu da pristane i utovari oružje koje će saudijska vlada vjerojatno upotrijebiti u užasavajućem ratu (koji podržavaju sve zapadne zemlje) u Jemenu. Nakon prosvjeda i pritiska aktivista i aktivistkinja, brod je bio prisiljen napustiti Sagunto i vjeruje se da se uputio dalje prema Genovi.
Moguće je da je u Genovi brod naišao na nove probleme. Naime, upravo su u Genovi u svibnju ove godine lučki radnici stupili u štrajk, odbijajući raditi dok drugi saudijski brod koji je prevozio oružje za Jemen nije napustio luku.
Radnici u Genovi su se pobunili, mi smo grad s pacifističkom tradicijom. Brod koji pristaje u našoj luci trebao bi ukrcati opremu koja bi se mogla koristiti u sukobu u kojem ginu brojni civili poput onog u Jemenu – jednostavno ne možemo biti dio toga. Najmanje što možemo jest napraviti ovu blokadu, izjavio je tada jedan od radnika.
Nećemo biti sudionici u onome što se događa u Jemenu, poručili su tada sindikalni čelnici u zajedničkoj izjavi. Lučki dužnosnici kasnije su potvrdili kako generatori koji bi mogli biti upotrijebljeni u vojne svrhe, i zbog kojih su prosvjednici inicirali blokadu, neće biti ukrcani na brod.
Brod koji je pristigao u Genovu bio je napunjen oružjem u Belgiji i prije pristajanja u Italiji uspješno je blokiran od preuzimanja dodatnog oružja i u luci u Francuskoj, zahvaljujući sličnom prosvjedu.
Ovogodišnje akcije blokade saudijskih brodova u europskim lukama zapravo su nastavak niza akcija sindikata i društvenih organizacija koje u europskim lukama blokiraju isporuke oružja već nekoliko godina. U političkom krajoliku preplavljenom sve većim militarizmom i desničarskim nacionalizmom, ove akcije bude nadu u mogućnosti solidarnog djelovanja, internacionalizma i antimilitarizma.
UN opisuje rat u Jemenu kao najgoru humanitarnu katastrofu u svijetu danas. U Izvješću Visokog povjerenika za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR) ističe se da je u Jemenu u 2018. godini svaki tjedan ubijeno ili ozlijeđeno gotovo stotinu civila. Četrnaest milijuna ljudi je na rubu pothranjenosti, a krajem prošle godine Geert Cappelaere, direktor UNICEF-a za Bliski istok i Sjevernu Afriku, upozorio je svjetsku javnost da približno sedam milijuna djece svaku noć gladno odlazi na spavanje. Pritom je važno reći i kako su humanitarni radnici i radnice nerijetko pritvarani, mučeni i ubijani tijekom dostavljanja pomoći diljem zemlje.
To nije rat koji nas se ne tiče. Dapače, Hrvatska je godinama aktivna sudionica rata u Jemenu. Naime, Hrvatska je tijekom posljednjih godina bila u vrhu zemalja EU po izvozu oružja i druge vojne opreme, barem što se tiče vrijednosti licenci. Baza podataka UN-a otkrila je da je Hrvatska izvezla 36 milijuna dolara vrijedno streljivo u Jordan 2012. godine, a većina streljiva završila je na bojištima u Siriji. Nakon što je uloga Hrvatske postala javna, Saudijska Arabija preuzela je uvoz više od 124 milijuna dolara vrijednog streljiva od 2014. do kraja 2016. godine.
Hrvatska tradicionalno najviše oružja izvozi u SAD, no u 2016. se, odmah iza SAD-a, u koji je izvezeno oružja u vrijednosti većoj od 110 milijuna eura, pojavila još jedna velika uvoznica hrvatskog oružja. Te je godine Hrvatska u Saudijsku Arabiju izvezla naoružanja i vojne opreme (tzv. zalihe iz Domovinskog rata) za čak 78,5 milijuna eura. Dio oružja prodanog Saudijskoj Arabiji sigurno se koristio za rat u Jemenu.
Financijska vrijednost pomoći koja je iz Europe upućena prema Jemenu minorna je u usporedbi s vrijednošću oružja prodanog iz europskih zemalja koaliciji koja razara Jemen. Flaster su, i to poprilično loš, na rat u Jemenu stavljali i hrvatski mediji. “Javni servis” niti jednu vijest nije posvetio prodaji oružja od strane Hrvatske. Tijekom posljednje četiri godine u našoj zemlji nije organizirana niti jedna akcija ni prosvjed protiv ovog strašnog rata.
U 2017. godini na kratko je vrijeme pozornost hrvatske i šire javnosti izazvalo objavljivanje novinarskog istraživanja BIRN-a koje je pokazalo kako se s riječke zračne luke na otoku Krku velikim transportnim zrakoplovima prebacivalo oružje za Bliski istok, koje zatim završava u tko zna čijim rukama i na tko zna kojim bojištima. Pentagon je rutu na Krk preselio zbog odluke američkih vlasti da se te rute odmaknu od Njemačke budući da su u Njemačkoj počele istrage i propitkivanja jesu li kršeni zakoni prenošenjem oružja preko Njemačke na područje Bliskog istoka.
U našim lukama nitko se nije pojavio kako bi protestirao protiv ovih isporuka. Tim je više važno ukazati na akcije blokade diljem Europe. Da se njima nešto može postići potvrđuje i još jedna priča iz Španjolske, zemlje kojom smo započeli ovaj tekst. Ovoga puta radi se o 2017. godini, a grad je Bilbao.
Saudijska brodska linija Bahri redovno je posjećivala luku u Bilbau kako bi ukrcala oružje i eksploziv iz Španjolske. Bahri je, kako smo već utvrdili, nacionalni brodski prijevoznik Saudijske Arabije i važan igrač u svjetskoj brodskoj industriji – ekskluzivni prijevoznik oružja koje država nabavlja u inozemstvu.
U ožujku 2017. Ignacio Robles, vatrogasac zaposlen u luci Bilbao, odbija surađivati na utovaru broda Bahri, za što je sankcioniran. Tijekom sljedeće godine, niz grupacija u Bilbau – uključujući organizacije za zaštitu izbjeglica Pasaje Seguro i Ongi Etorri, Greenpeace i lokalni feministički pokret – počinju provoditi akcije u luci, uključujući blokadu saudijskih brodova. Kao rezultat kontinuiranih protesta u Bilbau, Bahri je u ožujku 2018. donio odluku da kao prijevoznik svoje aktivnosti u cijelosti povuče iz luke u Bilbau.
Slične akcije tada su se proširile na Italiju i Francusku, pri čemu su lučki radnici igrali ključnu ulogu, uglavnom putem svojih sindikata. Ako se sjetimo da su upravo migrantski lučki radnici (iz raznih arapskih i afričkih zemalja) bili ti koji su predvodili radnički pokret i antikolonijalnu borbu u Jemenu – 1956. godine mjesecima su štrajkali i paralizirali luku u Adenu (najznačajniju jemensku luku), što je utjecalo na odluku Britanije da se povuče iz “kolonije kojom se više ne može upravljati” – simbolika ovih akcija još je veća. Vrijeme je da ih i u Hrvatskoj podržimo i razvijemo svoj vid otpora.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autoričini i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.
