Jačanje aktivizma za očuvanje romskog identiteta diljem Europe

0
78
Foto: eldiario.es

Na službenom predstavljanju Međunarodne konferencije Strategije protiv anticiganizma u srijedu 11. prosinca u gradu Santa Cruz de Tenerife sudjelovali su brojni uglednici iz političkog i društvenog života te organizacija državne vlasti. Svi su oni istaknuli važnost primjene mjera koje doprinose socijalnoj uključenosti romske zajednice u Španjolskoj i Europi, mjera za nužnu identifikaciju te važnost naknadne primjene mjera protiv anticiganizma. Tu je službenu prezentaciju zatvorio Juan Rafael Zamora, zamjenik ministra vanjskih poslova Vlade Kanarskih otoka, koji je tom prigodom rekao da je krajnje vrijeme za konkretne planove za borbu protiv anticiganizma u 21. stoljeću te mehanizme koji će olakšati proces socijalnog uključivanja romske zajednice.

Međunarodnu konferenciju u muzeju Prostor umjetnosti Tenerifa (Tenerife Espacio de las Artes – TEA) organizirala je Društveno kulturna udruga Roma Karipen (Asociación Sociocultural Gitana Karipen) s Tenerifa. José Carmona, tajnik udruge, također je i predsjednik Romske federacije na Kanarskim otocima te član Državnog vijeća romskog naroda. On je u ime domaćina ugostio sudionike Konferencije te je predstavio neke od gostiju, primjerice svoje rođake koji su pristigli iz Barcelone – politologa Pedra Aguileru i društvenog aktivista Iñaqui Vázqueza te vođe različitih organizacija, prije svega romskih.

Tijekom dijaloga, gospodin Carmona dotaknuo se mnogih polja i brojnih tema. Govorilo se o flamencu, uličnoj prodaji i nomadskom načinu života te o stereotipima, stigmama i “etiketama”. Baza konferencije, odnosno os oko koje su se teme vrtjele bio je anticiganizam za koji oni sami kažu da je “novi koncept, ali stara forma rasizma”. Složili su se i oko toga da je anticiganizam dobio zamah u zemljama poput Mađarske, Rumunjske i Češke u kojima živi velik broj pripadnika romske nacionalne manjine. Ili primjerice u Salvinijevoj Italiji. Još jedna točka rasprave bio je odnos medijskih servisa prema Romima. Sudionici zaključuju da mediji nanose štetu ovoj zajednici jer “od 90 vijesti, 87 ih je negativno”.

Govorilo se i o mogućoj ulozi Kanarskih otoka i Tenerifa kao mosta prema drugim romskim zajednicama, posebno u Latinskoj Americi. Ostvarivanje čvršće suradnje te povezivanje u radu u budućnosti bi moglo dovesti do organiziranja prvog zajedničkog kongresa.

Među 30-ak govornika bili su i neki članovi Europskog parlamenta. Primjerice, Romeo Franz i kanarski socijalist Juan Fernando López Aguilar. Također je prisustvovala i bivša europarlamentarka Soraya Post, Romkinja iz Švedske, aktivistkinja i feministkinja.

Međunarodna konferencija organizirana je kao polazna točka za predlaganje učinkovitih strategija u borbi protiv anticiganizma. Pripadnike romske zajednice treba uključiti u politički i javni život na europskoj, državnoj i lokalnoj razini. Integracija je svakako nužna, ali bitno je ne dopustiti potpunu asimilaciju kako bi se očuvale posebnosti romskog jezika i kulture. Romi su tijekom više od tisuću godina, od migracije iz pradomovine Indije, unatoč često teškim i surovim životnim uvjetima, uspjeli sačuvati svoj identitet, a na tome treba ustrajati i nadalje.

Važnost očuvanja sveobuhvatne romske baštine

Budući da se sve više čuje o izumiranju “malih” jezika u svjetskom kontekstu, iako ih štite mnogi zakoni i dokumenti, bitno je podići svijest ljudi o važnosti očuvanja jezika, nacionalnog i kulturnog identiteta naroda. Održavanje predavanja i razgovaranje o jezičnim idiomima koji su nepresušno vrelo korak je prema tom cilju.  Informiranjem većinskog stanovništva o romskom jeziku, kulturi i tradiciji ruše se stereotipi i negativna slika o romskoj zajednici, a kojoj su uvelike doprinijeli mediji izvještavanjem o Romima uglavnom u negativnom kontekstu. Materinji jezik naroda je njegova sloboda, a koja ovisi o svima nama. Stoga, pomozimo im da budu slobodni!

Osvještavanje o važnosti očuvanja jezika te ostalih aspekata koji čine sveobuhvatnu romsku baštinu nužno je i unutar samih romskih zajednica. Imajući to na umu, Juan de Dios Ramírez-Heredia, Rom iz Španjolske i novinar španjolskog portala Romska unija (Unión Romaní), prisjetio se kako se još prije mnogo godina obratio zajednici romskih obitelji u jednoj od najvažniji provincija Valladolida. Želio ih je potaknuti da više cijene sve one elemente koje smatraju najvećim dijelom svojeg kulturnog identiteta: I naravno, posvetio sam veliko predavanje inzistirajući na tome da ‘ožive’ jezik kalo koji su naučili od svojih predaka te da svoje znanje jezika prenose djeci. Rekao sam im da što više govore kalo, svima će nam biti bolje. Ali stvar je u tome da mi je nakon predavanja prišao stari Rom koji mi je rekao sljedeće: ‘Sine, stvarno sam uživao u onome što si govorio i možeš računati na nas da učinimo što se traži, ali moram te upozoriti na jednu stvar: nemoj ni razmišljati o dopuštanju ne-Romima da uče naš jezik. Upozoravam te jer ako to učiniš imat ćeš ozbiljnih problema s nama.’ Izašao sam iz ove nevolje najbolje što sam mogao jer sam znao da je za ovog starog Roma, kao i za većinu Roma njegovih godina, kalo bio oblik obrane od marginalizacije i progona koje smo oduvijek trpjeli od društva kao i javne vlasti.

Iako je Juan razumio što je dovelo do ovakvih stavova starije generacije Roma, on svejedno smatra, a u posljednje vrijeme ima i sve više istomišljenika, da je najbolja garancija za očuvanje romskog jezika njegova popularizacija među romskim, ali i ne-romskim stanovništvom: Mi želimo da što više ljudi uči romski jezik. To bi bila najbolja garancija za njegov opstanak. Tada bi se i javna tijela trebala uključiti u izradu programa koji bi školama u kojima postoji značajan broj romske djece omogućio nastavu na romskom jeziku za Rome, ali i za ostalu djecu, ne-Rome koji žele naučiti jezik.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autoričini i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime