Dvadeset godina od povijesnog prvog posjeta većinski pravoslavnoj zemlji od strane pape Ivana Pavla II, Rumunjsku je na tri dana – od 31. svibnja do 2. lipnja – posjetio papa Franjo.
Osim što je papa Franjo govorio o mnogobrojnim Rumunjskim emigrantima i uputio kritike prema rastućem nacionalizmu diljem svijeta, pažnju je najviše zaplijenila isprika koju je papa Franjo, zadnjeg dana svog posjeta Rumunjskoj, uputio Romima.
Naime, nakon što mu je svećenik romske nacionalnosti poželio dobrodošlicu u „periferiju periferije“ u Blaju, siromašnom transilvanijskom gradu, papa Franjo iskoristio je priliku kako bi se u ime Katoličke Crkve ispričao za patnju koju je propatila romska zajednica, rekavši kako je „njegovo srce opterećeno mnogobrojnim iskustvima diskriminacije, segregacije i zlostavljanja” koje su Romi često iskusili.
„Povijest nam govori da i kršćani, uključujući katolike, nisu stranci takvome zlu. Želio bih Vas zbog toga tražiti oprost. Tražim oprost u ime Crkve i u ime Boga, i tražim oprost od Vas, za sva ta vremena u povijesti kada smo Vas diskriminirali, maltretirali ili poprijeko gledali”, rekao je papa Franjo.
Za svo vrijeme svog posjeta Rumunjskoj, papa Franjo koristio je prilike kako bi osudio i kritizirao nacionalizam i društvene podjele te kako bi naglasio važnost jedinstva.
Predstavnici romske zajednice i njezini članovi srdačno su prihvatili i podržali poruku pape diljem Europskog kontinenta, na kojem se danas nalazi oko 12 milijuna Roma.
Ovakav istup pape u javnosti od posebne je važnosti u trenutku kada su talijanskih 200,000 Roma ponovno na meti od strane talijanskog zamjenika premijera i ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija koji poziva na protjerivanje Roma i ostalih migranata iz Italije, a čiju je retoriku i stavove papa Franjo jasno i u više navrata osudio.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije 
