Sejm, donji dom poljskog parlamenta, usvojio je Zakon o Holokaustu koji je stupio na snagu 1. ožujka. Tim zakonom poljska vlada želi spriječiti moguće korištenje tvrdnji vezanih uz suučesništvo Poljaka u zločinima Trećeg Reicha. Onog tko prekrši zakon očekuje kazna i do tri godine zatvora. Ipak, još uvijek nije jasno je li spomenuti zakon ustavan i hoće li se uopće primjenjivati.
Nacrt zakona odobren je i u Gornjem domu, sa 57 u korist, 23 protiv i dva suzdržana, a zakon je potpisao i predsjednik Andrej Duda. Novi zakon zabranjuje korištenje termina “poljski logori smrti” s naglaskom na očuvanje ugleda same države. Prije početka Drugog svjetskog rata u Poljskoj je živjelo oko 3.5 milijuna Židova od kojih je 90% pogubljeno u nacističkim koncentracijskim logorima. Mnogi od tih logora bili su i u Poljskoj obzirom na to da je nacistička Njemačka napala Poljsku 1. rujna 1939. godine. Od tada je Poljska bila pod nacističkom okupacijom, a koncentracijski logori izgrađeni i vođeni od strane nacista. Kao sudjelovanje određenog broja poljskih građana u zvjerstvima nacista, navodi se primjer grada Jedwabnea u kojem je 1941. godine polovica tog poljskog grada ubila drugu polovicu – 1600 židovskih muškaraca, žena i djece.
O tome je pisao poljsko-američki sociolog i povjesničar Jan T. Gross koji je i otvorio pitanje poljske odgovornosti u nacističkom holokaustu. Grossova istraživanja su prikazala poljsku suradnju u genocidu kao neizostavan element tog razdoblja bez obzira na njemačku represivnu politiku prema Poljskoj.
“Učinili smo puno kako bismo spasili Židove – kao država, kao građani, kao prijatelji”, ulomak je iz Youtube videa u kojem poljska vlada jasno daje do znanja u kojem pravcu njezina politika ide. Kritike na račun novog zakona nisu tihe. Osim nevladinih organizacija glasni su i pojedinci naglasivši da je Holokaust trauma za Židove diljem svijeta te da je poljski zakon kao takav nepotreban jer potiče netoleranciju. Ističu također učestao govor mržnje koji se u tolikoj mjeri nije mogao čuti od pada komunizma.
