Nedavno je održan Međunarodni forum Malmö o sjećanju na holokaust i borbi protiv antisemitizma Remember-ReAct. Sudionici su bili šefovi država i vlada, predstavnici međunarodnih organizacija, medija i društvenih mreža, a na skup ih je pozvao švedski premijer Stefan Löfven.
Forum se inače trebao održati lani u listopadu, sedamdest i pet godina nakon završetka Drugoga svjetskog rata i oslobođenja Auschwitz-Birkenaua. 2020. godina obilježila je i dvadeset godina od prvog Stockholmskog međunarodnog foruma o holokaustu i osnivanja Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA). Zbog pandemijskih okolnosti, Malmö Forum je odgođen za godinu dana.
Fokus ovogodišnjeg susreta bio je na politici sjećanja i obrazovanja o holokaustu, ali i na općoj borbi protiv antisemitizma i tome kako društveni mediji doprinose porastu antisemitskog ponašanja. Tijekom konferencije izgovoreno je mnogo obećanja za jačanje kulture sjećanja na holokaust i povećanje napora u borbi protiv diskriminacije i mržnje.
Svi smo dužni ustati protiv antisemitizma. Važan dio ovoga je sjećanje na holokaust, koje postaje sve teže sada kada oni koji su ga preživjeli stare i uskoro više neće moći dijeliti svoja iskustva. Prisjećajući se i poduzimajući mjere protiv antisemitizma danas, osiguravamo da se nešto poput holokausta više nikada ne ponovi, poručio je švedski premijer Löfven.
Najavio je kako se Švedska obvezuje očuvati i prenijeti sjećanje na holokaust, promicati obrazovanje radi sprječavanja antisemitizma i drugih oblika rasizma te jačati istraživanje holokausta. Švedska je obećala raditi više i potpunije i na borbi protiv rasizma prema Romima i Romkinjama, na jačanju inkluzije i egzistencijalnih uvjeta i mogućnosti romske zajednice. Da bismo to postigli, provodimo niz mjera, uključujući osnivanje muzeja za očuvanje i prenošenje sjećanja na holokaust, te obrazovnu inicijativu za sprječavanje antisemitizma i drugih oblika rasizma, objasnio je premijer.
Iako bi antisemitizam trebao biti stvar prošlosti, itekako je pitanje današnjice, bilo da se radi o napadima desničarskih skupina ili iskrivljavanju sjećanja na holokaust i korištenju holokausta u manipulativne političke svrhe. Prema Agenciji Europske unije za temeljna prava, devedeset posto Židova smatra da se antisemitizam povećao u zemljama u kojima žive i da predstavlja ozbiljan problem. Više od jedne od tri osobe razmišljalo je o emigraciji kako bi izbjegli život u strahu i zlostavljanje.
Europska židovska udruga (EJA) nedavno je provela istraživanje u šesnaest europskih zemalja sa značajnom židovskom zajednicom o porastu antisemitskih stavova na društvenim medijima, ispitujući antisemitska stajališta europskih građana, njihove diskriminatorne tendencije i njihova stajališta o Izraelu i holokaustu. Oko četrnaest tisuća europskih građana i građanki anketirano je na četnaest jezika u sljedećim zemljama: Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Latvija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Vidimo da u većini europskih zemalja ima još puno posla u borbi protiv antisemitizma. Najvažniji zaključak koji imamo je vrlo snažan poziv europskim čelnicima da shvate da ima još puno posla koji trebaju odraditi i da nas trebaju dovesti do bolje situacije, poručio je za Euronews rabin Menachem Margolin, predsjednik EJA -e.
Posla je još puno, a pitanje je koliko forumi i konferencije mogu biti shvaćeni kao zaista značajan korak u dobrom smjeru. Švedska će preuzeti predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) od ožujka iduće godine do kraja veljače 2023. godine, a rad na provedbi obećanja datih na nedavnom Malmö Forumu trebao bi biti nastavljen upravo tijekom švedskog predsjedanja.
Ambicija švedske vlade je provesti sve najavljene mjere, za što će se dodijeliti ukupan iznos od približno 9,3 milijuna eura godišnje. Hoće li te investicije zaista doprinijeti smanjenju diskriminacije, a ne (kao što je često slučaj) biti progutane za održavanje pogona europske civilno društvene birokracije – ostaje nam vidjeti.
