Iako vjerojatno u nepotpunom obliku, ovaj članak donosi pregled romskih knjižnica u Europi. Izbor je pao na one i danas aktivne smještene od Švedske do Turske, fizičke ili digitalne, koje svaka za sebe predstavljaju pionirski pothvat u zemljama u kojima se nalaze ili u domeni kojoj su posvećene.
Mjesto romskih knjižnica u povijesti knjižničarstva
Povijest knjižnica seže prilično daleko u prošlost, sve do trećeg tisućljeća prije nove ere i početaka civilizacije u Sumeru u Mezopotamiji. Ondje se, međutim, nisu skupljale knjige, već dokumenti pisani klinastim pismom na glinenim pločicama. Knjižnice koje više nalikuju današnjim knjižnicama javile su se u staroj Grčkoj otprilike u 5. stoljeću prije nove ere kada društvena i kulturna elita stvara privatne zbirke knjiga. Kako se opća produkcija znanja razvijala, rasla je i potreba za proširenjem knjižnica i za formiranjem istraživačkih centara. Jedno od takvih bila je knjižnica u Aleksandriji na ušću Nila, a kasnije i Carska knjižnica Konstantinopola, koje su obje stoljećima, čak i tisućljećima čuvale ranije stečeno znanje. Revoluciju u stvaranju a samim time i čuvanju knjiga donio je izum tiskarskog stroja sredinom 15. stoljeća, čime knjige postaju brojnije, dostupnije i jeftinije. Druga značajna promjena vremenski je veoma bliska današnjici – digitalizacija fizičkih knjiga i smanjenje značaja knjižnica kao trodimenzionalnih prostora. Tom promjenom vlastitu je privatnu biblioteku moguće širiti s tek nekoliko klikovaračunalnim mišem.
U ovom kroki povijesnom pregledu, mjesto romskih knjižnica smješta se gotovo na sam kraj vremenske crte. Budući da je i knjiga kao predmet u romske zajednice snažnije ušla relativno kasno – može se uzeti da se to zbilo u prvoj polovici 20. stoljeća – za formiranje romskih knjižnica trebalo je proći još nekoliko desetljeća jer se prethodno trebalo stvoriti dovoljno građe. Prve formalno romske knjižnice veoma su novog datuma, većina ih potječe tek iz ovog stoljeća, no privatne i stručne zbirke – kao, primjerice, zbirka Gypsy Lore Societyja – postoje od ranije i nastajale su kao rezultat prvih sustavnih istraživanja različitih aspekata romske kulture. U novije vrijeme, stručne zbirke su i one povezane s uže ili šire definiranim romskim studijima na institutima i fakultetima diljem Europe i svijeta. Takve zbirke, zajedno s romskom literaturom koja se nalazila na zasebnim odjelima brojnih javnih knjižnica, tvore srednji stupanj u prijelazu od javnosti uglavnom nedostupnih privatnih zbirki do pravih romskih knjižnica.
Kao teškoću za formiranje romskih knjižnica, za razliku od drugih manjinskih knjižnica, treba izdvojiti činjenicu da Romi nemaju vlastitu matičnu državu koja bi institucionalno i financijski stajala u pozadini kao potpora. Proces osnivanja i opskrbljivanja romskih knjižnica zato je netipičan i najčešće ovisi o podršci matične zemlje u kojoj se knjižnica nalazi te o međunarodnoj suradnji romskih udruga i organizacija.
Gledajući današnje stanje, romske se knjižnice mogu podijeliti na stacionarne i pokretne fizičke knjižnice te nadigitalne knjižnice. Kako zadnjih desetljeća literatura o romskoj povijesti, kulturi, jeziku, književnosti i drugim temama buja, tako nastaje sve više romskih knjižnica i u fizičkom i u digitalnom obliku.
Fizičke knjižnice
Knjižnica u Muzeju romske kulture u Brnu
Jedna od prvih i najvećih romskih knjižnica jest ona u češkom gradu Brnu. Knjižnica je dio Muzeja romske kulture, centralne romske kulturne ustanove u Češkoj, koji je osnovan 1991. godine i koji danas upravlja memorijalnim centrima u Letyju u Píseku i Hodonínu u Kunštátu te Romskim i sintskim centrom u Pragu. Uključuje više od 11.000 jedinica građe iz romske i ne-romske literature na mnogim svjetskim jezicima – romskom, češkom, engleskom, njemačkom i drugima. Sadrži i periodiku koja u knjižnicu dolazi kako iz Češke tako i iz inozemstva.
Središnja knjižnica Roma u Republici Hrvatskoj
U sklopu Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” u Zagrebu je 2020. godine otvorena Središnja knjižnica Roma u RH, prva romska knjižnica u Hrvatskoj i regiji. Prije njezinog osnivanja, literatura o romskom jeziku, književnosti, povijesti i sl. ili na romskome jeziku nalazila se u zasebnim odjelima u knjižnicama diljem Hrvatske. Ključan poticaj za ovaj kulturni iskorak došao je od saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, čija je donacija knjiga činila većinu početnog fonda. Zahvaljujući donacijama, razmjenama i kupnji, u Knjižnici se danas nalazi fond od gotovo 5.000 jedinica, a čine ga knjige, periodika, grafičke zbirke, muzikalije, audio-vizualni materijali, brošure i ostala građa posvećena romskoj kulturi. Fond također sadrži građu posvećenu općenitijim temama kao i drugim nacionalnim manjinama. Kao i u slučaju knjižnice u Brnu, uz literaturu na matičnim jezicima romskom, bajaškom rumunjskom i hrvatskom, u romskoj knjižnici u Zagrebu dostupna je literatura na engleskom, francuskom, talijanskom, ruskom i brojnim drugim jezicima.
Razloga je za osnivanje Knjižnice bilo više. Jedan je svakako skupljanje građe romske tematike s raznih krajeva Hrvatske, Europe i svijeta kako bi se od Knjižnice učinio informativni i istraživački centar za romsku populaciju i sve koji se njome bave. Drugi je razlog sabiranje brojnih publikacija Saveza Roma u RH i čuvanje građe koja proizlazi iz njegova rada. Treći je razlog povezan s prethodnima u tome što je Knjižnica Savezu polazište u provedbi njegovih obrazovnih i drugih programa u romskoj zajednici u Hrvatskoj i šire. Aktivnosti Središnje knjižnice Roma u RH nedavno su proširene programom “Putujem i čitam”, kojim se građu izmješta i čini dostupnijom korisnicima -ponajprije djeci – koji su udaljeniji od glavnoga grada, a proširene su i osnivanjem Književnog kluba Romanipe, kojemu je cilj raditi na promociji i afirmaciji romske književnosti.
Romska knjižnica u Malmöu
U trećem najvećem gradu u Švedskoj, Malmöu, godine 2021. je donesena odluka o osnivanju romske knjižnice unutar lokalne gradske knjižnice. Odluka je nastavak potpora koje švedska vlada od početka ovog stoljeća pruža očuvanju i razvoju romskog jezika i kulture. Iduće, 2022. godine izabran je koordinator u projektu izgradnje romske knjižnice čija je primarna zadaća bila okupiti radnu skupinu s članovima iz romske i stručne zajednice. Iako je otvorenje knjižnice bilo najavljeno za jesen iste godine pa odgođeno za 2023., do njega još nije došlo jer se dovršetak odužio. Kada se otvori, knjižnica će biti prva romska knjižnica u Švedskoj, zemlji u kojoj živi oko 40.000 Roma, a po svojoj strukturi i sadržaju fonda bit će slična knjižnicama u Brnu i Zagrebu.
Knjižnica za istraživanje romske kulture u Izmiru
Ove godine 8. travnja na Svjetski dan Roma u turskom gradu Izmiru otvorena je Knjižnica za istraživanje romske kulture, prva romska knjižnica u Turskoj. Otvorenju su prisustvovali brojni visoki uzvanici, koji su svi istaknuli da se radi o značajnom koraku naprijed za romsku zajednicu u Turskoj.
Nomadska knjižnica RomaMoMa
Povodom obilježavanja 50. godišnjice Prvog Svjetskog kongresa Roma održanog 1971. godine u Londonu, Europski romski institut za umjetnost i kulturu (ERIAC) pokrenuo je 2021. godine projekt „Nomadska knjižnica RomaMoMa“. Voditelji projekta skupili su 100-injak knjiga na engleskom jeziku koje tematiziraju romsku kulturnu povijest i povijest umjetnosti te su kao putujuća knjižnica gostovali u institucijama zainteresiranima za suradnju. Zamišljeno je da ova knjižnica bude otvoren i dinamičan projekt gdje će posjetitelji, članovi ERIAC-ova tima i djelatnici domaćinske institucije zajedno čitati, raspravljati i komentirati tekstove i time proizvoditi novo znanje. Sakupljene knjige uglavnom se bave kritikom bjelačkog i zapadnjačkog kulturnog kanona naspram kojeg iz postkolonijalne perspektive žele afirmirati kulturu i umjetnost Globalnog juga i drugih marginaliziranih zajednica.
Knjižnica je dosad obišla nekoliko europskih zemalja i brojne institucije, gostujući najčešće u vremenu kad se u njima održavala određena izložba ili događaj koji su tematski povezani s knjigama koje knjižnica nosi sa sobom.
Digitalne knjižnice
Romska knjižnica Međunarodnog udruženja romskih književnika
Jedna od aktivnosti Međunarodnog udruženja romskih književnika, osnovanog 2002. godine sa sjedištem u Finskoj, bilo je iscrpno popisivanje prvenstveno književnih i leksikografskih djela romskih autora i autorica iz cijelog svijeta i na svim jezicima na kojima pišu. Projekt nije otišao dalje od popisivanja iako je prvotna namjera bila ambicioznija i trebala je uključivati sakupljanje, kompletnu digitalizaciju, prijevod, izdavanje, distribuciju i promociju djela romske literature. Bez obzira na nedovršenost, popis je i danas dostupan te predstavlja katalog vrijedan za proučavanje.
Digitalna knjižnica Barvalipe
U prosincu 2021. godine ERIAC je u okviru Romskog online sveučilišta Barvalipe pokrenuo Digitalnu knjižnicu Barvalipe namijenjenu kritičkim romskim studijima. U njoj je sadržana pouzdana akademska literatura koju su o romskoj i njoj stukturno sličnim zajednicama napisali romski učenjaci. Danas se u Knjižnici nalazi stotinjak radova podijeljenih u tematske grupe koje dominiraju aktualnim istraživanjima: povijest Roma iz različitih perspektiva (‘Romani Histories and Her-stories’), romska politika identiteta, romski pokreti i politički aktivizam, romska feministička misao i aktivizam, romski LGBTIQ+ pokret, proizvodnja znanja, antiromizam i rasijalizacija, romske kulture i narativi, povijest umjetnosti, jezik i lingvistika te romska djeca i obrazovanje. Među zastupljenim autorima su Ethel Brooks, Marcel Courthiade, Rajko Đurić, Ian Hancock, Margareta Matache, Hristo Kyuchukov, Angela Kocze, Gwendolyn Albert, Ljatif Demir i mnogi drugi.
Kako stoji u opisu, Knjižnica je zamišljena kao inicijalna referentna točka i ‘živi arhiv’ otvoren za daljnja proširenja ne samo novim publikacijama nego i tematskim sekcijama, primjerice sekcijom o religioznosti, književnosti ili biografijama.
Feministička knjižnica Romnja
Najnovija romska digitalna knjižnica, pokrenuta krajem 2023. godine, jest Feministička knjižnica Romnja. Pokrenule su je dvije romske feminističke aktivistice, Alba Hernández Sánchez iz Španjolske i Aldessa Georgiana Lincan iz Rumunjske, s ciljem povećanja vidljivosti znanja kojeg stvaraju Romkinje.
U opisu razloga za pokretanje ove knjižnice, pokretačice navode da njome žele nadići razinu pukog repozitorija informacija, stvoriti prostore romskim ženama i djevojkama i dati vidljivost mnoštvu romskih spisateljica, istraživačica, aktivistica, studentica i djevojaka koje se suočavaju s izazovima u objavljivanju svojih tekstova u industriji kojom dominiraju bijeli muškarci. Vrijednosti kojima se vode, pišu pokretačice dalje, korijen imaju u feminističkoj, antirastističkoj, antikolonijalnoj i antipatrijarhalnoj perspektivi, kojom se održava nasljeđe hrabrih Romkinja koje su se usprotivile prevladavajućim narativima.
U radu Knjižnice svojim doprinosima sudjeluje tridesetak stručnjakinja iz gotovo svih krajeva Europe koje s organizacijama unutar kojih djeluju čine mrežu Organizacije za ženska prava Romkinja. Građa Knjižnice sastoji se od sekcija kao što su romski feminizam, aktivizam, obrazovanje, zdravlje, povijest ili rodno uvjetovano nasilje, te od arhivskog dijela u kojemu se nalaze intervjui, časopisi i vizualni materijali.
Knjižnice kao baze napretka
Nakon stoljećā u kojima je romska kultura dominantno bila usmena, zadnjih stotinjak godina, a naročito uoči i tijekom ovog stoljeća, pismenost među Romima ubrzano raste. Premda bi se mogao pojaviti glas koji bi tvrdio da se tom promjenom gubi tradicionalni romski identitet, situacija je posve suprotna. Pismenošću identitet jača jer čitanje, a onda i pisanje, doprinose boljem razumijevanju svijeta i djelovanju u njemu. Stjecanje znanja je univerzalna, općeljudska odlika koja omogućuje bilo kakav razvoj. Zbog toga su sve veća proizvodnja znanja u romskoj populaciji i formiranje sve više knjižnica veoma značajni jer stvaraju zalihu koja Romima ranije nije bila dostupna i koja ih čini manje ranjivima. Jaz je još uvijek velik između knjižnica koje posjećuje uglavnom intelektualna elita i značajnog udjela nižeobrazovanih u romskoj zajednici, ali bio je mnogo veći u ne tako davnoj prošlosti. Svako novo otvaranje romske knjižnice zbog toga znači otvaranje nove baze za djelovanje u smjeru napretka.
