Središnja knjižnica Roma u Republici Hrvatskoj – Centar kulture i događanja

0
15
Foto: Mladen Grubišić

Pozicija romskog naroda je specifična s obzirom na to da on nema svoju matičnu državu. U Hrvatskoj, unutar mreže narodnih knjižnica, postoji 10 središnjih knjižnica nacionalnih manjina, a knjižnična građa na jeziku i pismu manjinskih skupina nabavlja se upravo iz njihovih matičnih država. Situacija s prikupljanjem građe za Središnju knjižnicu Roma u Republici Hrvatskoj tako je drastično drugačija. U knjižnici su trenutno prikupljeni već brojni naslovi, mnogi zahvaljući donacijama, no s ciljem prikupljanja što obuhvatnijeg fonda planira se daljnja nabava uspostavom suradnje s domaćim dobavljačima i izdavačima, antikvarijatima, kao i s hrvatskim te europskim institucijama koje publiciraju izdanja s manjiskom tematikom, posebno s naglaskom na romskoj nacionalnoj manjini. Također, u budućnosti se planira ostvariti i suradnja s ostalim knjižnicima i istraživačkim centrima, romskim i onima koji se bave romskom problematikom, zatim sa Sekcijom za visokoškolske i specijalne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva te drugim domaćim i međunarodnim udruženjima.

Knjižnica sadržava, naravno, knjige na romskom jeziku kako bi se potakla i proširila uporaba tog jezika i pisma koji pod utjecajem jezika naroda zemalja u kojima Romi i Romkinje žive sve više blijedi. Nadalje, u obrazovnom sustavu vrlo se malo uči o povijesti romskog naroda. Čak i u kontekstu velikog genocida za vrijeme Drugog svjetskog rata brojne se romske žrtve spominju tek usputno uz Židove i Srbe. Upravo iz tog razloga, kako bi se pripadnici većinskog stanovništva, kao i pripadnici ostalih manjina, bolje upoznali s tisućljetnim putovanjem Roma, njihovim stradanjima i postignućima, ali i njihovom tradicijom, običajima i kulturom, dostupne su raznovrsne knjige na hrvatskom i engleskom jeziku koje otkrivaju jedinstvenost romskog naroda i tragove koje su njegovi pripadnici ostavili za sobom tijekom svojih putovanja. Na ovaj način doprinosi se integraciji Roma i Romkinja u društvo, ali i ponovo se doprinosi jačaju njihovog identiteta. Jer, naime, i oni se sami moraju dodatno informirati o sveobuhvatnom utjecaju svoje kulture na, primjerice, svjetsku glazbenu i plesnu scenu. Ne bi se trebali osjećati manjinom, nego bogatsvom, kako kaže Vedrana Šajn, jedna od protagonistica dokumentarnog filma Svoje, premijerno prikazanog u emisiji Prizma 30. svibnja ove godine.

Osim knjiga, knjižnica će sadržavati i periodiku, ali i grafičku zbirku (razglednice, pisma, plakate), zbirku muzikalija i audio-vizualnih materijala (DVD-e, CD-e) te zbirku takozvanog sitnog tiska (kataloge izložaba i koncerata, brošure, letke i drugo). Planira se stvoriti i posebna zbirka romske baštine koja će sadržavati različite artefakte kao simbole romskog života te Zbirka u kojoj će se bilježiti spominjanje pripadnika romske nacionalne manjine u različitim književnim djelima, glazbi i ostalim umjetnostima. Zbog porasta digitalizacije, građa će se svakako prikupljati i u elektroničkom obliku te će se posebno koncentrirati na digitalizaciju rijetkih knjiga.

Knjižnica je osmišljena kao centar kulture i događanja, interdisciplinarni prostor za razmjenu znanja i informacija. Njezina djelatnost podjednako će biti usmjerena na prikupljanje građe povijesne tematike, kao i na praćenje recentnih stručnih publikacija i ostalih izvora. U okviru internetske stranice Saveza Roma “KALI SARA” izradit će se i poseban izbornik koji će sadržavati sve potrebne informacije o knjižnici te gdje će se moći pristupiti mrežnom katalogu. U skladu s potrebama i željama korisnika koje će doći do izražaja u radu knjižnice, razradit će se i daljni plan nabave knjiga, programa i aktivnosti.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime