Dana 15. ožujka 2024. u Skalnoj dvorani, Jazz Clubu na Ljubljanskom gradu, Imer Traja Brizani održat će glazbeni jazz spektakl pod nazivom “Brizani jazz project”. U najavi koncerta navodi se kako je ovaj glazbenik, zasigurno, jedan od vodećih gitarista na bas gitari u regiji, ali i na međunarodnoj jazz sceni, a tijekom svoje bogate glazbene karijere nastupao je s mnogim velikanima jazz-a poput Pitera Erskina i Jožeta Privška. U svojim glazbenim izvedbama Brizani virtuozno spaja romsku glazbu i jazz pružajući slušateljima, uvijek iznova, jedinstven doživljaj. Kao diplomirani muzikolog i skladatelj, Brizani je svojim znanjem i savjetima rado pomogao u pripremi izložbe Doprinos Roma svjetskoj glazbi, koja je otvorena u Romskom edukacijsko-kulturnom centru u Noći muzeja 26. siječnja 2024, a tom je prigodom odgovorio i na nekoliko pitanja.
Kako su Romi utjecali na svjetsku glazbu?
Iako još uvijek, s potpunom preciznošću, ne možemo reći kada i otkuda su Romi došli u Europu, zasigurno možemo reći da su utjecali na europsku glazbu. Ovaj nomadski narod, koji je po nekim istraživanjima migrirao iz Indije oko 420. godine, zabavljao je široke narodne mase pa čak i vojsku s kojom se ponekad kretao, poput turske vojske u kojoj su bili zabavljači. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća, a za što postoji daleko više povijesnih izvora, romska tradicionalna glazba i glazbenici bili su sve popularniji u narodu, ali i kod aristokrata koji su Rome pozivali na svoje dvorove, oduševljeni njihovim načinom života i idealiziranom ‘slobodom’. Na dvorovima su stvarali i drugi klasični glazbenici na koje su romska glazba i kultura općenito, posredno utjecali, a što se primjećuje u njihovim djelima. Na Esterhazijevom dvoru na kojem je živio i stvarao veliki Joseph Haydn često su gostovale romske glazbene skupine koje su početkom 18. stoljeća putovale od sela do sela i zabavljale narod. Osim u njegovom glazbenom stvaralaštvu utjecaj romske glazbe prisutan je i kod Beethovena, Hummla, Schuberta, Brahmsa, von Webra, Dopplera i posebno Franza Liszta, za kojeg su govorili da sklada u tzv. “mađarskom stilu” koji je pun karakteristika specifičnih i preuzetih iz romske glazbe. U tom razdoblju svirao je i virtuozni violinist János Bihari (1764-1827) koji se smatra jednim od utemeljitelja romske akademske glazbe i glazbenog žanra verbunko.
Kako biste opisali romsku glazbu i kakav je odnos Roma prema glazbi?
Romska glazba je izvorno indijska, a u njoj se isprepliču utjecaji glazbene kulture mnogih drugih država kojima su Romi putovali. Glazba je sastavni dio života i duha romskog naroda, njegov najljepši cvijet i najzreliji plod. Ritam njihove glazbe izražava ritam njihovih misli, disanja i otkucaja srca što je nepoznato europskoj glazbenoj kulturi. Zanimljivo je da u romskom jeziku izraz glazba uopće ne postoji, već postoje termini za plesanje bašalipe i pjevanje gilabipe. Muzikolozi romsku glazbenu interpretaciju opisuju kao sentimentalnu i strasnu, ističući kako prvenstveno vokalne izvedbe izražavaju životnu filozofiju romskog naroda, dok Romi kažu: Amare gila si dukhade! (Naše pjesme su pjesme bola!).
Po čemu su Europljani prepoznavali Rome i je li glazba grana umjetnosti po kojoj su najprepoznatljiviji?
Romi su bili poznati kao zabavljači, posebno u zapadnoj Europi gdje su bili spretni akrobati, dreseri životinja, poput konja i medvjeda, svirači, plesači i pjevači, a mnogi su imali i vlastite cirkuse. Jedinstveni romski glazbeni slog pronalazimo i u srednjovjekovnoj i židovskoj glazbi, flamencu, plesnoj i jazz glazbi, a utjecaj romske glazbe primjetan je i kod mnogih skladatelja klasične glazbe poput Liszta, Bizeta, Brahmsa, Dvořaka, Verdija, Rahmaninova, Bartoka i drugih. Sve su grane umjetnosti bliske Romima stoga u svakoj pronalazimo velikane koji su ostavili svoj duboki trag poput Charilia Chaplina, Rite Hayworth, Michaela Cainea i Boba Hoskinsa u filmskoj umjetnosti, ili glazbenoe grupe Gipsy Kings koja je poznata diljem svijeta.
Glazbeni kritičari ne štede riječi pohvale za vaše glazbeno stvaralaštvo. Kako opisuju vaš kompozitorski rad i sviranje te s kojim se opisima možete poistovjetiti?
Jani Golob, slovenski skladatelj i redovni profesor na Akademiji za glazbu u Ljubljani opisuje me kao vještog skladatelja koji glazbu prevodi na moderan simfonični jezik dodatno obogaćen aleatoričkim odnosno jazz improvizacijskim elementima. Na taj način zasigurno rušim negativne međukulturne predrasude jer slušateljima omogućavam da se povežu s drevnim kulturama, geografski i vremenski udaljenim, pa čak i onima iz pradomovine koji proizlaze iz indijskih korijena. To je način da se poveže tradicionalna romska glazba s današnjim suvremenim kulturno-glazbenim prostorom. Kroz svoj glazbeni projekt “Brizani jazz project” povezujem izvođače različitih etnosa koji bez obzira što nemaju romske korijene pjevaju na romskom arlijskom dijalektu, a Jani Golob ovakve izvedbe, nakon koncerta, opisuje riječima: Brizanijev skladateljski etos, obilježen otvorenošću prema svemu i svačemu, kroz duboku emotivnost i iskrenost u davanju sebe drugima dotiče sve nas koji smo konzumirali ovo kulturno dobro.
Vi ste istaknuti glazbeni pedagog – što smatrate najvažnijim da prenesete svojim učenicima?
Znanje i svako stjecanje naobrazbe kroz školu, a onda i fakultet obogaćuje svakog čovjeka pa tako i umjetnika i daje mu veće samopouzdanje. I sam sam doktorirao muzikologiju i romologiju. Važno je imati viziju i volju, učiti i ustrajati u tome, ići ukorak s vremenom, zadržati svoj identitet, ali ne i zaostati isključivo u tradiciji.
Što vas je privuklo jazz i klasičnoj glazbi?
Nikada nisam razmišljao samo o jazz-u ili o klasičnoj glazbi. Želio sam općenito više glazbe, više ritma i više harmonije i tako sam došao do glazbenika kakav sam danas, ali za mene kao skladatelja proces još uvijek nije završio, još uvijek istražujem prostor i vrijeme.
Bogato romsko glazbeno naslijeđe nadogradio sam svojim osobnim pristupom ponajprije kao basist u ansamblima popularne glazbe, a zatim sam svoju potrebu za improvizacijom realizirao kroz jazz koji mi je omogućio da ovaj stil povežem s romskom glazbom, a onda i da dodam prateću glazbu u vidu simfonijskog orkestra ili revijalnog pratećeg orkestra Radiotelevizije Slovenija Big banda.
Koje romske glazbenike rado slušate u svoje slobodno vrijeme?
Izdvojit ću samo neke koji su dio mog repertoara za opuštanje i uživanje: moj otac Uka Brizani koji je bio multi-instrumentalist, trubač, skladatelj i dirigent, zatim Jean-Baptist Reinhardt, francuski jazz gitarista i skladatelja, JosefErich »Joe« Zawinul, austrijski jazz klavijaturist i skladatelj, Biréli Lagrène, francuski jazz gitarist i José Fernández Torres, španjolski flamenco gitarist i skladatelj.
