Dana 18. listopada 2023. godine u Hrvatskom je saboru održana 33. sjednica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na kojoj je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila svoje Izvješće za 2022. godinu.
Rezultati Popisa stanovništva 2021. godine
Prema Popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj iz 2021. godine, ukupni broj stanovnika značajno je pao, a taj pad još je intenzivniji kod pripadnika nacionalnih manjina. Budući da su mnoga prava nacionalnih manjina povezana s udjelom pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu, rezultati Popisa utječu na pravo na izbor vijeća i predstavnika nacionalnih manjina na razinama općina, gradova i županija, na pravo na izbor u predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na pravo na uporabu manjinskih jezika i pisama.
Godine 2011. u RH je živjelo 328.738 pripadnika nacionalnih manjina, što je udio od 7,67 posto u ukupnom broju stanovnika, dok prema Popisu iz 2021. godine u RH živi 240.079 pripadnika nacionalnih manjina, što čini 6,2 posto ukupnog stanovništva. Od 22 nacionalne manjine, samo kod šest je zabilježen rast populacije: kod austrijske, njemačke, romske, ruske, turske i ukrajinske.
Kulturna autonomija
Ministarstvo kulture i medija je putem Savjeta za nacionalne manjine udrugama i ustanovama u 2022. godini dodijelio 50,2 milijuna kuna. Za ostvarivanje kulturne autonomije romske nacionalne manjine u 2022. godini, raspoređeno je 1,12 milijuna kuna za sufinanciranje izgradnje društvenih domova u romskim naseljima u Slavonskom Brodu i Paragu. Pored toga, u Zagrebu je u sklopu Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARI” otvoren Romski edukacijsko-kulturni centar.
Politička zastupljenost u tijelima vlasti
U vezi zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima vlasti, zbog smanjenog udjela manjinskog stanovništva smanjuje se i broj predstavničkih i izvršnih tijela na regionalnoj i lokalnoj razini u kojima imaju pravo na političku zastupljenost. Kod romske manjine, u općini Peteranec udio u ukupnom stanovništvu pao je ispod minimuma koji jamči izbor predstavnika u općinskom vijeću. S druge strane, zbog porasta u udjelu u ukupnom stanovništvu, pripadnici romske nacionalne manjine imat će pravo izabrati zamjenika župana Međimurske županije te zamjenika načelnika u Općini Mala Subotica. Također će imati pravo izabrati predstavnike u novih šest gradskih ili općinskih vijeća: u Cestici, Đurđevcu, Hlebinama, Petlovcu, Murskom Središću i Domašincu.
Vezano uz pravo prednosti pri zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina u upravi i pravosuđu prema članku 22 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, to se pravo, naglašava pravobraniteljica, primjenjuje izuzetno rijetko i upitno je hoće li se njime postići razmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina.
Uporaba jezika i pisma
Pravo ravnopravne i službene uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina ostvaruje se na području jedinica lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika te jedinice. Promjena kod romske nacionalne manjine u odnosu na Popis iz 2011. godine tiče se Općine Orehovica gdje je udio pripadnika porastao s 18,29 posto na 33,68 posto, čime su se stekli uvjeti za ostvarivanje ravnopravne službene uporabe jezika i pisma kojim se služe pripadnici romske manjine. Kao prijedlog Vladi Republike Hrvatske, pravobraniteljica je pozvala da se osmisli i provede kampanja usmjerena na širu javnost o vrijednosti manjinskih jezika i pisama te njihovoj uporabi u javnoj sferi.
Odgoj i obrazovanje
U području odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina te u interkulturalnom obrazovanju, 16 nacionalnih manjina od ukupno 22 ima mogućnost obrazovanja na vlastitom jeziku i pismu. Vezano uz romsku manjinu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je 2020. godine donijelo kurikulum predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine (model C), a njegova se provedba zasad odvija u tri osnovne škole: u Kuršancu, Orehovici i Podturenu. U te tri škole zajedno sa školom u Jagodnjaku dodatno su izdane suglasnosti za ustroj nastave i za zapošljavanje učitelja. Radi podizanja svijesti o vrijednosti manjinskih zajednica, Odbor ministara Vijeća Europe preporučio je da se u nastavne sadržaje povijesti, glazbe i građanskog odgoja za sve učenike svih škola uvrste sadržaji o doprinosu nacionalnih manjina hrvatskom društvu te o njihovoj povijesti i kulturi.
Vijeća i predstavnici
Iako vijeća i predstavnici nacionalnih manjina imaju samo savjetodavnu ulogu, njihov utjecaj može biti značajan i doprinijeti boljem funkcioniranju multietničkih zajednica. Međutim, ističe se u izvješću, potencijali suradnje vlasti i manjinskih vijeća i predstavnika nisu uvijek prepoznati, nekad od strane manjinskih vijeća i predstavnika, a nekad od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pripadnici nacionalnih manjina zbog toga ističu kako bi pri eventualnim izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina bilo korisno osnažiti ulogu vijeća i predstavnika, konkretno, omogućiti im, pored savjetodavne uloge, i sudjelovanje u donošenju odluka važnih za nacionalne manjine.
S obzirom na Popis iz 2021. godine, smanjit će se broj i vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, pa će se tako broj vijeća smanjiti s 515 na 445, a predstavnika s 144 na 116. Također, zbog slabog odaziva na izbore na manjinsku samoupravu, smatra se da je potrebno pojačati informiranje o održavanju izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina te osigurati dovoljan broj biračkih mjesta.
Pristup sredstvima javnog priopćavanja
Kako stoji u izvješću, zastupljenost nacionalnih manjina u javnim medijima jest slaba, što vrijedi i za Hrvatsku radioteleviziju na kojoj se nastavlja trend nedovoljne zastupljenosti manjinskog programa. Za HRT je Odbor stručnjaka Vijeća europe za Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima dodatno naveo da su emisije “Prizma” i “Manjinski mozaik” prekratke te da se u njima neredovito koriste manjinski jezici.
Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla
Pučka pravobraniteljica je 2022. godine također provela istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije. Prema tom istraživanju, građani odgovaraju da su Romi društvena skupina koja se najčešće susreće s diskriminacijom. Nadalje, čak 55 posto ispitanika smatra da većina Roma živi od socijalne pomoći i da ne želi raditi, malo više od četvrtine ispitanika smatra da bi Romi koji rade u uslužnim djelatnostima odbili mnogo klijenata, dok četvrtina ispitanika smatra da bi im bio problem zaposliti Rome u svojoj tvrtki kad bi ju imali.
U izvješću se iznosi i usporedna statistika o životu Roma u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj. Podaci pokazuju da u EU 43 posto Roma ima plaćeni posao, dok je u RH ta brojka 41 posto; u EU 50 posto Roma živi u vlažnim ili mračnim kućama bez odgovarajućih sanitarnih čvorova, a u RH 55 posto; u EU 22 posto Roma nema tekuću vodu, a u RH 20 posto; i zadnje, u EU 52 posto romske djece pohađa nastavu u posve ili većinski segregiranim razredima, dok ju u RH pohađa 53 posto, i taj je postotak u odnosu na 2016. godinu porastao za 13 posto.
Što se tiče konkretnih slučajeva, pravobraniteljica navodi zabrane ulaska Romima u ugostiteljske objekte, osobito u Međimurju, izdvajanje romskih učenika u zasebne razrede u deset škola, među kojima je pola u Međimurju, te pitanje stambenog zbrinjavanja Roma iz Struga i Vrtnog puta u Zagrebu te iz Nove Krase u Novom Vinodolskom. Kao pozitivan primjer ističe porast broja studenata: ranije se broj stipendista Ministarstva znanosti i obrazovanja kretao između 20 i 25, dok se u akademskoj godini 2021./22. taj broj podigao na 60 do 65 studenata.
