U petak, 19. svibnja 2023. godine, održana je druga godišnja tribina “Stradanje Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj” u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija. Dok je prošle godine tema bila datum 19. svibnja kao dan kada je 1942. godine vlast Nezavisne Države Hrvatske donijela odluku o prikupljanju svih Roma u NDH i njihovoj sustavnoj deportaciji u logor Jasenovac, ovogodišnja je tema bila upotreba termina vezanih uz stradavanje Roma i antiromsku diskriminaciju u suvremenom znanstvenom i javnom diskursu. Sudionici tribine bili su Robert Korenić, voditelj Romskog memorijalnog centra Uštica, Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, Aleksandar Racz, prodekan za znanost i izdavaštvo pri Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu te povjesničar Danijel Vojak, znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, glavni autoritet za pitanja romske povijesti u Hrvatskoj.
Najprije je Robert Korenić u ulozi moderatora predstavio povod održavanja tribine, odnosno obilježavanje datuma donošenja odluke o deportaciji Roma u logor Jasenovac. Zatim je predstavio ovogodišnju temu: razmatranje termina koji se koriste za genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu i za diskriminaciju u suvremenom znanstvenom i javnom diskursu. Što se tiče genocida, nekoliko je termina u upotrebi. Najčešći je termin ‘Holokaust’ kojim se, iako se primarno odnosi na stradanje Židova, označava stradanja svih naroda i skupina u koncentracijskim logorima. Zbog nedovoljnog naglašavanja njihovog stradanja pri upotrebi termina ‘Holokaust’, Romi su pokrenuli inicijativu za stvaranjem romskog termina kao ekvivalenta ‘Holokaustu’. Kao prvo rješenje koristio se izraz ‘Porajmos’ u značenju ‘uništenje’, no zbog preuskog značenja tog termina, koje se veže uz ‘nasilje’ i, posebno, ‘seksualno nasilje’, kasnije je odabran termin ‘Samudaripen’ u značenju ‘masovno ubijanje’. Korenić je istaknuo da je Hrvatski sabor taj termin prihvatio i proglasio ga službenim. U kontekstu diskriminacije u suvremenom znanstvenom i javnom diskursu, Korenić je naglasio da je jedini prihvatljivi termin ‘antiromizam’, za razliku od termina ‘anticiganizam’ i, u engleskom govornom području, termina ‘antigypsysm’, koji u sebi sadržavaju izraze uz koje se vežu negativne konotacije. Svoju uvodnu riječ završio je zaključkom da jedino Romi imaju pravo odlučiti koji su termini prihvatljivi za upotrebe u navedenim diskursima.
Nakon Korenića, na tribini je govorio Alen Tahiri, koji je najprije rekao da je u govoru o genocidu nad Romima u Drugom svjetskom ratu termin ‘Samudaripen’ prihvatljiv za romsku zajednicu i da je sve više u upotrebi. Dodao je da je 2021. godine Republika Hrvatska prema Europskoj komisiji i Vijeću Europe uputila dokument prema kojemu bi isključivo termin ‘antiromizam’ za označavanje borbe protiv diskriminacije bio odgovarajuć. U drugome dijelu, odgovarajući na pitanja iz publike, istaknuo je kako smatra da je termin ‘pogrom’ također prikladan za opis sustavnog nasilja nad Romima. Završno se osvrnuo na članak kaznenog zakona o javnom poticanju na nasilje i mržnju prema kojemu su 2022. godine počinjena 53 takva kaznena djela, od kojih je 6 bilo usmjereno protiv Roma.
Sljedeći je o tematici tribine govorio Danijel Vojak. On je naglasio da su marginalizacija, zaborav i potiskivanje Roma obilježje čitave njihove povijesti te da je romska zajednica prije Drugog svjetskog rata pretrpjela četiri genocida. Naveo je da je termin ‘Rom’ sa svojim varijantama dogovoren 1971. na prvom Svjetskom kongresu Roma u Londonu. Doprinos Jugoslavije bio je u tom procesu značajan: prvi predsjednik Svjetske organizacije Roma bio je Slobodan Berberski, a sustavno korištenje termina ‘Rom’ počelo je upravo u Jugoslaviji. Međutim, Romima u Jugoslaviji, usprkos nekim pozitivnim nastojanjima, nije bio priznat status narodnosti. Službeni status nacionalne manjine, zahvaljujući kojemu su im omogućena politička i druga prava, Romi su u Republici Hrvatskoj dobili 2002. godine. Od historijskih i lingvističkih podataka, Vojak je naveo da je izraz ‘anticiganizam’ skovao ruski Rom 1920-ih te da se izraz ‘Porajmos’ najviše koristi u SAD-u, ali da su romski lingvisti procijenili da on nije prikladan. Govoreći o terminu ‘Samudaripen’, rekao je da su ga osmislili romski intelektualci i političari, čime je romska zajednica napokon postala aktivni sudionik u procesima koji se tiču nje same. Sada se radi na tome da termin ‘Samudaripen’ bude pravno prihvaćen na međunarodnoj razini, baš kao i termin ‘antiromski rasizam i diskriminacija’, kojim bi se označavalo šire stradanje Roma u povijesti. Republika Hrvatska 2023. godine predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanjem na holokaust (IHRA), što će biti prilika za rad na promoviranju tih termina.
Posljednji govornik na tribini bio je Aleksandar Racz. U svojoj je prezentaciji pokazao brojne primjere predrasuda, stereotipa i diskriminacija koji se odnose na Rome u raznim diskursima: od društvenih mreža i grafitā preko javnih nastupa političarā i enciklopedija do umjetničkih djela i popularne kulture. Osim samog termina ‘Cigan’ i njegovih varijanti, izuzetno je problematično stereotipno i diskriminatorno dovođenje Roma u vezu s različitim kriminalnim radnjama, poput krađe ili varanja, a za osudu i kazneni progon jesu otvoreni pozivi na nasilje i mržnju prema Romima.