Danas se diljem Europe i svijeta obilježava Dan pobjede nad fašizmom, dan kada je prije točno 80 godina – 9. svibnja 1945. – kapitulacijom nacističke Njemačke službeno okončan Drugi svjetski rat na europskom tlu. Za Hrvatsku i Zagreb ovaj datum nosi još dublje značenje: samo dan ranije, 8. svibnja, Zagreb je oslobođen od nacističke i ustaške vlasti, što predstavlja jedan od ključnih trenutaka u novijoj povijesti grada.
Drugi svjetski rat, započet 1939. godine nacističkom invazijom na Poljsku, ostavio je za sobom goleme ljudske i materijalne gubitke. Europa je bila razorena, a milijuni ljudi izgubili su živote, domove i dostojanstvo. Fašističke i nacističke ideologije širile su mržnju i smrt, osobito prema Židovima, Slavenima, Romima i drugim manjinama. 9. svibnja 1945. rat je završio u Europi. Toga je dana Sovjetski Savez objavio pobjedu nad nacističkom Njemačkom, nakon što je prethodne večeri u Berlinu potpisana bezuvjetna kapitulacija njemačkih snaga, čime je označen kraj jedne od najmračnijih epoha u ljudskoj povijesti.
Oslobođenje Zagreba
Dana 8. svibnja 1945. partizanske jedinice ušle su u Zagreb bez većeg otpora. Ustaške i njemačke trupe povlačile su se iz grada danima prije, pokušavajući izbjeći zarobljavanje, a oslobođenje glavnoga grada Hrvatske bio je trenutak dubokog simboličkog značenja za cijelu regiju. Ulazak partizana u Zagreb označio je kraj marionetske Nezavisne Države Hrvatske i bio je početak nove političke epohe – socijalističke Jugoslavije pod vodstvom Josipa Broza Tita. Partizani, koji su u godinama rata izrasli iz razjedinjenog pokreta otpora u snažnu, organiziranu vojsku, donijeli su slobodu stotinama tisuća ljudi. Njihov ulazak u Zagreb označio je ne samo kraj okupacije, nego i pobjedu nad režimom koji je provodio masovne progone, deportacije i ubojstva. Bez antifašističke borbe, koja se vodila u Hrvatskoj i diljem bivše Jugoslavije, današnja Europa izgledala bi sasvim drugačije. Antifašistički pokret u jugoistočnoj Europi bio je jedan od najsnažnijih u okupiranoj Europi. Uključivao je pripadnike različitih naroda, vjera i društvenih slojeva koji su, unatoč svemu, bili ujedinjeni u borbi protiv tiranije i rasne mržnje. Partizani nisu bili samo vojnici – bili su simbol otpora, hrabrosti i vjere u slobodniji svijet. Mnogi od njih položili su živote kako bi porazili ideologije koje su prijetile uništenjem čitavih naroda. Njihova žrtva omogućila je stvaranje temelja za poslijeratnu Europu bez ideologije rasnih podjela, diskriminacije i nejednakosti.
Uloga Roma u antifašističkom otporu
Jedan od često zanemarenih aspekata Drugog svjetskog rata jest uloga romske zajednice, koja je – unatoč teškim uvjetima i diskriminaciji – također sudjelovala u antifašističkoj borbi. Iako sporadično i često bez formalnih zapovjednih struktura, brojni pripadnici romske zajednice u Hrvatskoj i šire priključili su se partizanskim jedinicama. Romi su bili i među najbrojnijim žrtvama rata. Ustaški režim, u skladu s nacističkom rasnom ideologijom, proveo je sustavno istrebljenje Roma u logorima poput Uštice. Procjenjuje se da je u NDH ubijeno oko 17 000 Roma, čime je uništena većina tadašnje romske populacije – prema popisu stanovišta izrađenom 1948. godine preostalo je samo 404 pripadnika romske zajednice. Unatoč tim strahotama, romski doprinos borbi protiv fašizma ostaje slabo dokumentiran i još slabije priznat. Danas, na Dan pobjede, važno je podsjetiti da su Romi bili i borci, i žrtve, i preživjeli te da njihovo mjesto u povijesti zaslužuje dostojno sjećanje.
Sjećanje, odgovornost i pogled prema budućnosti
Obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom ne smije se svesti na puko prisjećanje na prošlost. Ovo je dan koji nosi snažnu poruku za sadašnjost i budućnost – poruku o opasnosti ideologija koje negiraju ljudska prava, potiču mržnju i razaraju društveno tkivo. U vremenu kad ekstremizam ponovno dobiva na snazi u različitim dijelovima Europe i svijeta podsjećanje na strahote fašizma i nacizma nije samo pitanje povijesti, nego pitanje savjesti. Zahvaljujući antifašističkoj borbi i savezničkoj pobjedi nakon rata je stvorena Europa koja teži miru, suradnji i demokratskim vrijednostima. Partizanski pokret bio je značajan dio te pobjede – ne samo vojno, nego i moralno. U Hrvatskoj taj doprinos ne smije biti zaboravljen, niti relativiziran.
Dan pobjede nad fašizmom nije samo povijesna prekretnica, to je simbol otpora nepravdi. On nas podsjeća na vrijednosti koje su ugrađene u temelje suvremene Europe – mir, demokraciju, ravnopravnost i ljudska prava. U tom duhu njegovo obilježavanje mora ostati iznad političkih podjela. Da bi buduće generacije razumjele važnost ovog dana, potrebno je više ulagati u obrazovanje, javnu memoriju i kulturu sjećanja. Jer samo društvo koje poznaje svoju povijest može graditi pravedniju budućnost.
