Krajem ožujka Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dostavila je Hrvatskom saboru Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022. godinu. U uvodnom djelu Izvješća navodi da je u 2022. godini u javnom prostoru značajno prevladavala problematika femicida, nejednakosti na tržištu rada, spolnog uznemiravanja, seksizma i diskriminatornog ponašanja, kao i problematika vezana uz položaj i prava migrantica, ističući i sukob u Ukrajini.
U slučajevima zaštite građana/građanki od diskriminacije u području ravnopravnosti spolova Pravobraniteljica je razmatrala slučajeve koji su se većinom odnosili na žene (preko 70 posto, od čega je nepunih 50 posto iz Grada Zagreba). Od većine analiziranih slučajeva, gotovo 25 posto ih se odnosilo na pružanje zaštite građanima/kama koji su bili izloženi fizičkom, psihičkom i drugim oblicima nasilja u obitelji i/ili partnerskim vezama, kao i nasilju u javnom prostoru, od kojih su u većini slučajeva zaštitu tražile žene.
U području rada i zapošljavanja udio žena je i dalje dominantan u svim dobnim skupinama neaktivnog stanovništva pa udio žena u eveidenciji registrirane nezaposlenosti na nacionalnoj razini iznosi preko 55 posto, a u nekim županijama i 60 posto. Pravobraniteljica je nastavno na to upozorila i na trend zapošljavanja na određeno vrijeme koji je kontinuirano prisutan, a u kojem prednjače žene. Navedeni su podaci o usporedbi plaća muškaraca i žena što ukazije na rodni jaz u plaćama od 6,9 posto što potvrđuje raniju tezu Pravobraniteljice da je 2020. došlo do drastičnog smanjenja rodnog jaza u plaćama.
I u ovoj izvještajnoj godini Pravobraniteljica je javno izražavala zabrinutost vezanu uz činjenicu da većinu nasilja nad ženama i dalje čine njihovi najbliži odnosno njihovi trenutni i bivši partneri, supruzi i sinovi te da veliki broj žena i dalje smrtno strada nakon odluke o izlasku iz nasilničkog odnosa. Od ukupnog broja ubijenih žena, njih 12 je ubijeno od strane bliskih osoba u obitelji (1 više nego 2021), a od toga su njih 6 ubijene od strane supruga, izvanbračnih supruga, sadašnjih i bivših intimnih partnera, (ukupno 2 više nego 2021), navodi se u Izvješću.
2017. godine je Pravobraniteljica osnovala Promatračko tijelo za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu slučajeva ubojstava žena i izvještavanje – “Femicide Watch” te je tijekom cijele izvještajne godine nastavila prikupljati podatke o počinjenim ubojstvima žena te analizirati postupanja nadležnih službi u u svrhu unaprjeđenja njihovg rada.
Nastavno na femicid, jedan od najtežih oblika rodno utemeljnog nasilja kojeg su skoro u svim slučajevima žrtve žene i djevojčice jest silovanje, a u 2022. godini evidentirana su 22 kaznena djela više nego 2021. godine. Ipak, kada je riječ o medijima vidljiv je pozitivan pomak u načinu izvještavanja o nasilju prema ženama i femicidu te Pravobraniteljica navodi: Napredak je vidljiv u činjenici da medijski sadržaji ne relativiziraju nasilje i manje potenciraju predrasudu da je žrtva izazvala nasilje, iako često propituju koji su uzroci konkretnog čina nasilja o kojem izvještavaju, dok bi naglasak prilikom izvještavanja trebao biti na činjenici da je sam događaj koji radi svoje težine dospije u medije, u najvećem broju slučajeva eskalacija nasilja koje traje neko duže vrijeme te da ne postoji jedan sveobjašnjavajući i u svakom pojedinačnom slučaju primjenjujući uzrok konkretnog čina.
Kako se zaključuje na službenoj stranici Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ista posebnu pažnju pridaje rješavanju problema posebno osjetljivih društvenih skupina koje su u riziku višestruke diskriminacije poput žena u ruralnim područjima, žena s invaliditetom, pripadnica nacionalnih manjina, žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, oštećenica kaznenim djelom prostitucije, ovisnica i žrtva trgovanja ljudima. Značajna pažnja posvećena je i pitanju statusa, prava i obveza tražitelja/ica međunarodne zaštite, azilanata/ica i stranaca/kinja pod supsidijarnom zaštitom.
