Komisija za ravnopravnost spolova Vijeća Europe (GEC) u svibnju 2022. godine objavila je studiju o uključenosti muškaraca i dječaka u pitanja o pravima žena i politikama rodne ravnopravnosti. Studija prepoznaje različite pozicije koje muškarci i dječaci zauzimaju u odnosu na ravnopravnost spolova, a koje su podijeljene u tri kategorije i to muškarci i dječaci kao prepreke rodnoj ravnopravnosti, kao pokretači promjene prema rodnoj ravnopravnosti te kao kolateralne žrtve muške dominacije.
Kako navodi studija, razmišljanje o muškarcima i dječacima u politikama jednakosti često je nepotpuno i pod utjecajem pojednostavljene retorike koja promiče pogrešne predodžbe, a ponekad se temelji na argumentima usmjerenim na iskrivljavanje stvarnosti i na umanjivanje ili čak poricanje postojanosti strukturalnih nejednakosti, na štetu žena u smislu plaće, moći ili fizičkog integriteta. U ime ravnopravnosti spolova, razmišlja se, svjesno ili ne, da nakon vremena žena treba doći vrijeme muškaraca. Ovaj narativ je razvio antifeministički pokret za prava muškaraca, ‘konzervativni ili reakcionarni društveni pokret koji tvrdi da muškarci pate od krize identiteta jer žene općenito, a posebno feministkinje, dominiraju društvom i njegovim institucijama’. Ovaj narativ i pokret nastoje depolitizirati i potkopati ravnopravnost spolova, što je usko povezano s pitanjem podjele moći.
Drugi dio studije posvećen je mapiranju inicijativa koje se tiču muškaraca i dječaka te rodne ravnopravnosti. Navedeno je gotovo 80 inicijativa, a taj se rad posebno temelji na doprinosima država članica prikupljenim u okviru Komisije za ravnopravnost spolova Vijeća Europe, kao i na pregledu literature i intervjuima sa stručnjacima. U ovom djelu studija ističe nedostatak znanstvenih podataka i analiza te važnost istih kako bi se rasprave temeljile na dijagnozi, a rješenja na čvrstim znanstvenim temeljima, što je obuhvaćeno prvom skupinom inicijativa. Potom, tri skupine inicijativa promatraju položaje muškaraca i dječaka identificirane u prvom dijelu studije i to u kontekstu muškraca i dječaka kao prepreka jednakosti, nositelja promjena i kolateralnih žrtava rodnih odnosa.
U zaključnom djelu studije formulirano je šest preporuka za Vijeće Europe i njegove države članice i to da je potrebno osigurati da inicijative o “muškarcima, dječacima i rodnoj ravnopravnosti” doista promiču prava žena i rodnu ravnopravnost, angažirati muškarce, posebno one na položajima moći, da djeluju za strukturalne promjene prema stvarnoj jednakosti, ojačati rodno osviještenu politiku u svim javnim politikama, shvatiti ozbiljno globalnu prijetnju koju predstavljaju antifeministički pokreti za prava muškaraca, surađivati sa ženskim/feminističkim organizacijama i ojačati njihovu podršku te podupirati razvoj rodnih studija.
Studija prepoznaje i povećanje antifeminističkih grupa u digitalnom prostoru čime se bavi i srodna studija pod nazivom Zaštita žena i djevojčica od nasilja u digitalnom dobu koja navodi da su većina oblika online i tehnološki potpomognutog nasilja nad ženama postojeći zločini i prijestupi, ali prošireni, pojačani ili generalizirani internetom. Uz to, dodaje da je i nekažnjivost istih uglavnom pravilo, a ne iznimka.
