Na dan 13. veljače obilježavamo Svjetski dan radija, medija koji unatoč pojavi televizije, a zatim i interneta, i dalje ima svoju ulogu u distribuciji informacija i zabave. Između mnogih njegovih posebnosti svakako je i mogućnost prenošenja informacija putem radiovalova do onih slušatelja koji su u izoliranim ili udaljenim područjima do kojih drugi mediji ne mogu doprijeti, kao i pristupačnost za ljude u pokretu kada je pristup drugim medijima ograničen.
Pojavljivanje radija 1920-ih godina omogućeno je istraživanjima na području elektromagnetizma, izumima na području telegrafije i telefonije i spoznajama o mogućnostima slanja signala zrakom, a u koja su bili uključeni mnogi znanstvenici 19. i 20. stoljeća. Godine 1906. Reginald A. Fassenden iz Massachusettsa, putem radio valova je odaslao prve glasovne i glazbene signale koji su se sastojali od čitanja ulomaka iz Biblije i puštanja glazbe s fonografa. Od tada, a posebno u desetljeću prije Prvog svjetskog rata, radio amaterizam se sve snažnije razvijao. Kako nije bilo zvučnika slušatelji su morali koristiti slušalice, a među prvim prijamnicima bili su kristalni setovi, koji su koristili maleni komadić galenita (olovni sulfid) koji se naziva “mačji brk” za otkrivanje radio signala. Među radio amaterima koji su u samim počecima pružali redovite glasovne i glazbene programe bio je Charles “Doc” Herrold koji je krenuo s emitiranjem 1908. godine i bio iznimno aktivan sve do 1917. godine kada su ograničenja američke savezne vlade isključila većinu radio odašiljača do kraja Prvog svjetskog rata.
Prve redovite radijske postaje osnivaju se 1919. godine u Nizozemskoj, Kanadi i Britaniji, a zatim 1920, 1921, 1922. i 1923. godine i u Meksiku, Australiji, Novom Zelandu, Danskoj, Francuskoj, Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 1923. pojavila se prva kontinuirana radio postaja u Kini, zatim u Belgiji, Čehoslovačkoj, Njemačkoj i Španjolskoj, 1924. godine slijedile su postaje u Japanu i Norveškoj, a 1925. godine u Poljskoj. Radio je ubrzo postao popularan svugdje gdje su se mogli čuti signali. Prvi spikeri gotovo su uvijek bili muškarci, a sve u eteru bilo je uživo.
Uslijedila je komercijalizacija radija kojoj su se u početku mnogi protivili tvrdeći kako je to invazija trgovine na ljudske domove, te kako će to negativno utjecati na obrazovni potencijal radija i dati prednost zabavnom programu. Prva radijska reklama u Americi emitirana je 1922. godine kao 15-minutni oglas tvrtke za nekretnine. U periodu od 1930-ih do 1950-ih radio je živio svoje ‘zlatno doba‘ i postao vitalni dio masovne kulture, a tijekom tog perioda u Europi se razvijao kao javna služba kojom je upravljala vlada ili koja je imala podršku vlasti s ograničenim brojem postaja i izbornog programa. Isticao se Radio Luxembourg koji je koristio odašiljače od 200.000 vata da bi diljem Europe slao svoj popularni komercijalni radijski program. Kako nijedna druga europska zemlja tada nije nudila zabavu i popularnu glazbu podržanu oglašavanjem, Radio Luxembourg je uskoro privukao oko polovice ukupnih radijskih slušatelja diljem europskog kontinenta svojim programima inače nedostupne glazbe i popularne drame.
U Hrvatskoj je, prema podacima iz Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, prvi radio bio Radio Grič osnovan 1918. godine. Šest godina nakon toga osnovan je Radio klub Zagreb, a Radiostanica Zagreb s emitiranjem je krenula 1926. godine. Iz nje se kasnije razvio Radio Zagreb, koji se smatra pretečom Hrvatskog radija, a zatim i Hrvatske radiotelevizije.
Navečer 15. svibnja 1926. godine spikerica Božena Begović izgovorila je prve riječi u radijskom eteru: Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb! Prvo emitiranje bilo je popraćeno emitiranjem hrvatske himne koju je na glasoviru odsvirao Krsto Odak i govorom ravnatelja Ive Sterna, klasičnom glazbom i vijestima u trajanju od 15 minuta. Prve lokalne radijske postaje s radom su započele 1940-ih godina.
Posljednjih godina diljem svijeta osnivaju se internetske radio postaje. Postoji mnogo razloga zašto ljudi slušaju internetski radio. Jedan od glavnih razloga je širok izbor stanica koji se emitiraju iz različitih dijelova svijeta. Također, ova forma omogućuje slušateljima da pronađu specifične žanrove glazbe ili vrste emisija koje ih zanimaju. Dostupan jebilo kada i bilo gdje, što ga čini pogodnim za slušanje u pokretu putem mobilnih uređaja ili kućnih računala.
Početkom 2022. godine Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” osnovao je internetski Radio Kali Sara Hrvatska, prvi romski radio u Hrvatskoj, kako bi proizvodnjom i plasiranjem različitog informativnog, kulturnog, glazbenog i edukativnog sadržaja doprinio još boljoj informiranosti romske zajednice u Hrvatskoj i očuvanju njezinog manjinskog identiteta. Također, putem emitiranog sadržaja dodatno se otvorio prostor većinskim i drugim nacionalnim zajednicama za bolje upoznavanje s romskim narodom što zasigurno doprinosi boljem međusobnom razumijevanju te smanjenu postojećih stereotipa i predrasuda.
Proizvodnja manjinskog sadržaja i plasiranje informacija o položaju manjina u društvu imaju važnu ulogu u promoviranju razumijevanja, tolerancije i podrške za manjine u društvu. Manjinske skupine su često marginalizirane i nezastupljene u mainstream medijima, pa stvaranje i dostupnost manjinskog sadržaja pomaže u promoviranju ravnopravnosti i daje glas onima koji su možda ranije bili ignorirani ili zanemareni. Plasiranje informacija o položaju manjina u društvu također može pomoći u stvaranju svijesti o problemima s kojima se manjine suočavaju i potaknuti promjene u društvu koje će osigurati bolji položaj za te skupine.
Poznavanje različitih nacija međusobno može imati pozitivan utjecaj na suživot, jer omogućuje bolje razumijevanje i poštovanje različitosti. To može pomoći u smanjenju stereotipa i predrasuda, što može dovesti do boljih međusobnih odnosa i skladnijeg suživota. Međutim, važno je imati na umu da je poznavanje samo po sebi nije dovoljno za poboljšanje suživota – važno je također raditi na promicanju tolerancije i razumijevanja među različitim skupinama ljudi.
