Na sjednici održanoj 20. siječnja 2023. godine povodom predsjedanja Međunarodnim savezom sjećanja na Holokaust, Vlada Republike Hrvatske konstituirala je Nacionalno koordinacijsko tijelo te donijela Radnu definiciju antisemitizma. Članicom IHRA-e, organizacije koja je osnovana s ciljem promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja Holokausta te borbe protiv antisemitizma te antiromskog rasizma, Republika Hrvatska postala je 2005. godine, a danas je jedna od 35 članica. Da će upravo Hrvatska predsjedati IHRA-om odlučeno je još 2020. godine kada je na drugom plenarnom predsjedavanju jednoglasno odobrena nominacija Hrvatske kao predvodnice Saveza za 2023. i 2024. godinu.
Nacionalno koordinacijsko tijelu sačinjavat će dvanaest članova, a bit će odgovorno za donošenje ključnih odluka i smjernica za pripremu i provedbu predsjedanja. Tijelo čine […] potpredsjednik Vlade zadužen za pitanja unutarnje i vanjske politike Davor Božinović kao predsjedavajući, potpredsjednica Vlade zadužena za pitanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina Anja Šimpraga, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar financija Marko Primorac, supredsjedateljice predsjedanja IHRA-om, posebna savjetnica predsjednika Vlade Sara Lustig i državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, te voditeljica hrvatskog izaslanstva u IHRA-i Lara Romano, navodi se na stranicama Vlade.
Prema priopćenju, usvojeni su i Zaključci triju pravno neobvezujućih Radnih definicija IHRA-e. Usvojena je Radna definicija antisemitizma te Radna definicija antiromskog rasizma i diskriminacije koja glasi: Antiromski rasizam/diskriminacija očituje se kroz uporabu pojedinih izraza i djela, kao i kroz institucionalne politike i prakse marginalizacije, isključenja, fizičko naselje, obezvrjeđivanje romskih kultura i stilova života, te korištenje govora mržnje usmjerenog prema Romima kao i prema drugim pojedincima i skupinama koji su tijekom nacističke ere, ako i danas, percipirani, stigmatizirani ili progonjeni kao „Cigani“. To dovodi do postupanja prema Romima kao prema navedenoj tuđinskoj skupini i njihovog povezivanja s nizom pogrdnih stereotipa i iskrivljenih predodžbi koje predstavljaju specifičan oblik rasizma.
Treća pravno neobvezujuća Radna definicija tiče se poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu, kojom se tijela države uprave zadužuju da koriste prethodno navedenu Radnu definiciju u cilju daljnjeg poticanja suzbijanja rasizma i diskriminacije usmjerene protiv Roma, unaprjeđenja obrazovanja, istraživanja i informiranja o genocidu nad Romima te sustavnog poticanja sjećanja na Samudaripen.
Praksu usvajanja Radnih definicija na nacionalnoj razini slijede sve članice IHRA-e, a sama definicija izrađena je od strane Odbora za genocid nad Romima u listopadu 2020. godine kao odgovor na zanemarivanje genocida nad romskom zajednicom. Prema obrazloženju, ono je doprinijelo njihovoj sustavnoj diskriminaciji i negativnoj stereotipizaciji koje sprečavaju njihovo uživanje prava, mogućnosti i isplativo društveno ekonomsko sudjelovanje, a upravo je usvajanje definicija ključni pomak koji će doprinijeti poboljšanju njihova položaja u zemljama članicama Saveza.
Zaključke je pozdravio i saborski zastupnik romske i židovske te drugih nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi. Naglasio je su Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” i Romski memorijalni centar Uštica već uključeni u sve bitne aspekte organizacije predsjedanja u kontekstu jednog od prioriteta IHRA-e – komemoriranja i edukacije o romskim žrtvama genocida u Drugom svjetskom rat, ali i da prostora za daljnji napredak ima, kao i da će na tome osobno kontinuirano inzistirati.
