UNESCO i Ujedinjeni narodi zajedno su sa Svjetskim židovskim kongresom proveli istraživanje o pojavama poricanja i iskrivljavanja holokausta na društvenim mrežama. Zadužili su istraživače s Oxford Internet instituta da identificiraju i analiziraju 4000 objava povezanih s holokaustom i to na Facebooku, Instagramu, Telegramu, TikToku i Twitteru.
Izvješće pokazuje da je poricanje i iskrivljavanje holokausta masovno na Telegramu, platformi poznatoj po nedostatku umjerenosti i jasnih korisničkih smjernica. Gotovo polovica (49 posto) javnog sadržaja povezanog s holokaustom na ovoj platformi niječe ili iskrivljuje činjenice. Zanimljiva je činjenica da ova stopa raste na preko 80 posto za poruke na njemačkom, te oko 50 posto na engleskom i francuskom. Ti su postovi, lako dostupni ljudima koji na platformi traže informacije o holokaustu, često eksplicitno antisemitski. Poricanje i iskrivljavanje holokausta prisutno je na svim internetskim platformama, uključujući platforme s ciljanim politikama moderiranja sadržaja za rješavanje poricanja i iskrivljavanja holokausta – od tri posto objavljenog sadržaja na Instagramu do 19 posto na Twitteru, što čini skoro svaku petu objavu.
Također, vidljiv je utjecaj memeova i “humora” kada je riječ o poricanjanju i iskrivljavanju holokausta, a u svrhu veličanja ili ismijavanja holokausta putem internetskih zajednica koje šire nasilne ekstremističke ideologije. ‘Humor’ i memei omogućuju da narativi puni mržnje steknu prihvatljivost i legitimitet u široj javnosti; propagirati rasističku, bjelačku supremacističku ideologiju; regrutirati i radikalizirati nove članove; i signalizirati osjećaj grupnog identiteta. Poricanje holokausta i iskrivljavanje stoga su usko povezani i često prisutni zajedno s drugim vrstama internetskih šteta uključujući homofobiju, mizoginiju, rasizam i ksenofobiju, navedeno je u Izvješću.
Ovogodišnji Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu diljem Europe obilježio se u kontekstu vojne agresije Rusije na Ukrajinu i rasizma s kojim se Romi i dalje suočavaju, čak i kada bježe od nasilja. Osobito sada, navode iz IHRA-e podizanje svijesti o anticiganizmu/antiromskoj diskriminaciji važan je način odavanja počasti žrtvama i preživjelima genocida nad Romima. Tako je IHRA navela važnost podizanja svijesti o stradanju romskih zajednica raseljenih kao rezultat ruske vojne agresije na Ukrajinu, širenje radne definicije anticiganizma/antiromske diskriminacije kao i pomaganje prevođenja iste na razne jezike.
