Esma Redžepova – kraljica romske glazbe

0
55
Foto: folklorediscography.org

Na današnji dan 1943. godine u Makedoniji rođena je Esma Redžepova, žena koju mnogi smatraju kraljicom romske glazbe. Odrasla je u siromašnoj romskoj obitelji kao jedno od šestero djece. Još kao djevojčica pokazivala je iznimnu glazbenu nadarenost, brzo je usvajala komplicirane ritmove i izvodila zahtjevne skladbe. Majka je podržavala njezinu zainteresiranost i ljubav prema glazbi, ali teško se nosila s emancipacijom svoje kćeri koja je odbijala rano se udati i postati domaćicom, a što se od nje očekivalo.

“U moje vrijeme je bilo čudno kad se netko pojavio s romskom muzikom. Općenito, bila je sramota javno se pojavljivati i pjevati”, govorila je Esma o svojim počecima, mnogo godina kasnije. “Puno mi je pomoglo što sam živjela u centru Skoplja u nacionalno raznolikoj sredini, pored Makedonaca i drugih nacionalnosti. U svojim pogledima na život bila sam naprednija i upornija u ostvarenju svoga sna – da pjevam i postanem svjetski poznata umjetnica.”

Pjevajući na školskom natjecanju upoznala je Stevu Teodosijevskog, svog budućeg životnog i profesionalnog partnera. On je već tada vodio Ansambl Teodosijevski, a kojem se Esma kasnije priključila. Na njegov nagovor dvije je godine studirala pjevanje na Muzičkoj akademiji u Beogradu, nakon čega se njezina karijera ubrzano počela razvijati. U Zagrebu su snimili prvu gramofonsku ploču na kojoj su bili hitovi Abre babi i Caje sukarije, pjesma koju je Esma Redžepova sama napisala, a koja je i danas jedna od najpoznatijih romskih pjesama. U svojoj bogatoj umjetničkoj karijeri Esma je snimila veliki broj glazbenih albuma, nastupala je po cijelom svijetu i održala više od 23 000 koncerata, pjevala je za brojne svjetske državnike i lidere te surađivala s mnogim poznatim svjetskim glazbenim imenima. Sa svojim suprugom osnovala je glazbenu školu koju su pohađala mnoga romska djeca, a među kojima su bila i Esmina posvojena djeca, njih čak četrdeset i sedmero. Majčinsku ljubav i toplinu Esma je pružala svakome od njih, a u kasnijim godinama poljupcima i zagrljajima obasipali su je i njezini unuci.

Nakon više od četrdeset godina zajedničkog života i stvaranja umro je Esmin suprug Stevo Teodosijevski. Njegove posljednje riječi motivirale su je da u sebi pronađe snage kako bi se nastavila baviti glazbom: “Ako nastaviš pjevati, kroz naše ću pjesme i ja živjeti. Ako prestaneš, ja potpuno umirem.”

Foto: folklorediscography.org

Esma je s iznimnim ponosom govorila o romskom narodu i borila se za njegov dostojanstven položaj u cijelom svijetu. U jednom intervjuu objavljenom 2016. godine za bosanski list “Faktor” opisala je svoje djetinjstvo i pritom je spomenula kako se zbog svoje nacionalnosti osjećala izolirano od ostale djece: “Bili smo siromašni, ali kad se ljudi u obitelji vole, siromaštvo nije teško. Najteže mi je bilo kad sam krenula u prvi razred i kad su me svi nazivali Ciganka. Nitko nije htio sjediti sa mnom u klupi. Tada sam po prvi puta shvatila da sam različita od druge djece i to mi je najteže palo.” Ipak, u intervjuu za Anadolu Agency 2016. godine istaknula je kako se položaj Roma počeo mijenjati na bolje. Smatra da se ljudi trebaju više educirati o romskom narodu kako bi ih bolje razumijeli jer oni su ustvari miran narod koji se jednostavno bori za preživljavanje: “Mi Romi zaslužujemo da budemo cijenjeni i to se u posljednje vrijeme dosta promijenilo. Status Roma je poboljšan u Makedoniji, ali i u svijetu općenito. Treba dosta raditi na edukaciji i na razumijevanju jer, vidite, Romi su kozmopoliti, plemenit i dobar narod. Nikoga nisu okupirali i ni sa kim nisu ratovali. Ako im netko pruži ruku oni žele živjeti zajedno, a ako ih netko ne voli oni se pomaknu na stranu i šute, mirni su kao narod. Jeste li ikada čuli da je neki Rom ukrao silne milijune ili nešto veliko. Nema toga! Oni ako uzmu nešto to je isključivo da bi se prehranili.”

Pred kraj svog života Esma se vratila u Makedoniju, gdje je u svojoj kući radila na izgradnji i uređenju Muzeja i Doma humanosti. Umrla je 11. prosinca 2016. godine nakon kratke i teške bolesti. Svojoj je voljenoj domovini Makedoniji ostavila svu svoju imovinu, a svjetskoj glazbenoj baštini nezaboravan opus romske glazbe.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime