Gong odnosno Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva proveo je novo istraživanje na temelju kojega je pokušao odgovoriti na pitanje kako do boljeg Građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj?
Istraživanje političke kompetencije učenika i učenica završnih razreda srednjih škola provedeno je u školskoj godini 2020./21. po treći put, ispraćajući još jednu generaciju maturantica i maturanata u 67 razreda iz 59 škola diljem Hrvatske.
I ovoga puta, utvrđena je stagnacija političke pismenosti mladih na pragu punopravnog građanstva – njihov manjak interesa i kapaciteta za društvenu i političku participaciju. Iako su se stavovi mladih u ovom valu istraživanja pokazali nešto demokratičnijima – primjerice, tolerantnijima prema LGBT+ osobama – nisu sve političke kompetencije podjednako napredovale, a pogotovo ne u svim školama. Istraživanje je pokazalo ponegdje i značajne razlike u političkom znanju i stavovima između učenika i učenica trogodišnjih strukovnih škola u odnosu na druge vrste škola u uzorku – četverogodišnje strukovne škole i gimnazije, navodeno je u opisu istraživanja.
Glavni nalazi istraživanja pokazuju da politička znanja i informiranost učenika završnih razreda srednjih škola stagniraju odnosno ostaju na sličnoj razini kao i 2015. godine. Taj koncept političke kompetencije je istraživan kroz poznavanje temeljnih političkih pojmova, poznavanje ustavno-političkog ustrojstva te političku informiranost.
Jasno je da političko obrazovanje mladih – ono što smatramo dijelom Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) – ne možemo prepustiti slučaju, već je potrebno aktivno unapređivati prakse provođenja GOO u hrvatskim školama. Stoga donosimo policy paper dr. sc. Nikole Bakete, jednoga od istraživača u ovom valu istraživanja političke pismenosti maturanata, koji nalaze istraživanja povezuje s daljnjim unapređenjem javnih politika.
Kada govorimo o političkoj participaciji romske nacionalne manjine, neovisno o dobi, prema istraživanju su dostupni podaci daje visoka razina političke participacije kod romske populacije u najvećoj je mjeri “rezervirana” za glasanje na izborima, dok je uključenost u rad različitih tijela jedinice javne, lokalne, područne i regionalne samouprave na vrlo niskoj razini. Također, valja istaknuti kako su od triju dobnih skupina najmanje aktivni mladi. Samo 4,9 posto ispitanih mladih Roma i Romkinja u dobi od 18 do 29 sudjeluje u radu navedenih tijela. To je povezano sa podatkom da je polaznost srednjoškolskog obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj znatno niža od nacionalnog prosjeka.
