O ulozi jezika u očuvanju identiteta pojedinca i naroda, kao i o značaju jezične raznolikosti za svjetsku nematerijalnu baštinu, između ostalog, govore nam i promišljanja o jeziku jednog od najvažnijih lingvista i filozofa jezika uopće Wilhelma von Humboldta.
Bit jezika bila je u središtu Humboldtove filozofije, a proučavao ga je kroz metaforu organa koji je dio živog organizma, samim time čovjeku izvoran i prirodan. Pomoću jezika čovjek izgovara svoje misli i daje im osjetilni oblik. Budući da se jezik ne izmišlja već se nasljeđuje i pritom samo preoblikuje, svaki pojedinac time izražava vlastitu sliku svijeta zbog čega se ne može zanemariti jedinstvenost i značaj baš svakog jezika. Zaključak je, dakle, da svi jezici uključuju određene specifičnosti u viđenju svijeta koje se kod drugih ne pojavljuju, stoga je iznimno značajna njegova uloga u međusobnom povezivanju pojedinaca unutar istog naroda te njihovog uzajamnog razumijevanja. Ako u različitosti jezika vidimo različitost pogleda na svijet i stoga razumijemo da mnoštvo jezika znači i mnoštvo perspektiva, možemo razumijeti i to da odumiranjem nekog jezika nestaje i kultura predaka naroda koji je tim jezikom govorio. Time svijet gubi dio svoje kulturne raznolikosti.
Unatoč nepostojanja vlastite države u kojoj bi romski kao materinji, ali i kao službeni jezik bio u većoj ili manjoj mjeri zaštićen od izumiranja te unatoč višestoljetnim zabranama govorenja materinjim jezikom za Rome koji su migrirali u brojne europske zemlje, romski ga je narod uspio sačuvati, štoviše u 20. i 21. stoljeću bio je spreman za njegovu standardizaciju i modernizaciju. U tome je veliku ulogu imala romska intelektualna elita s prostora jugoistočne Europe koja je u borbi za priznavanjem prava Roma na najviše mjesto stavila romski jezik Romani ćhib te ga proglasila službenim jezikom Roma na prvom Svjetskom kongresu 1971. godine u Londonu.
Na promociji autobiografske knjige Snovi jednog Roma, Veljka Kajtazija održanoj 16. rujna 2021. u lapidariju Arheološkog muzeja Goran Beus Richembergh je rekao kako je svjetski praznik započeo zato što je netko u Hrvatskoj napravio nešto važno, podsjetivši sve prisutne na promociju prvog Romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog rječnika istog autora, koja je održana upravo 5. studenog 2008. godine te je taj dan simbolično izabran za Svjetski dan romskog jezika. Nakon toga se u Zagrebu, svake godine povodom ovog praznika održavao Međunarodni simpozij o romskom jeziku na kojem su lingvisti, književnici, profesori, publicisti i novinari razgovarali o brojnim važnim pitanjima, primjerice o romskom jeziku u govoru i pismu, o ulozi jezika u obitelji, o uporabi jezika u institucijama, o služenju jezikom u informacijskim tehnologijama i o romskom jeziku i kulturi u emigraciji krajem 20. stoljeća. Donesene zaključke u formi deklaracija, zajedno sa znanstvenim radovima objavili su u Zbornicima znanstvenih radova kako bi ostali kao trajna vrijednost i neizostavni dio romske baštine te su ih istovremeno kao preporuke upućivali nadležnim državnim institucijama u zemljama u kojima žive kao nacionalna manjina. Uz podršku Međunarodne romske unije Kajtazi je pokrenuo priznavanje Svjetskog dana romskog jezika u Hrvatskom saboru koji je 25. svibnja 2012. godine postao prvi parlament u svijetu koji je priznao ovaj dan kao nacionalni praznik Roma. Ali, tu se nije zaustavio već je zajedno s Udrugom “KALI SARA” i Ministarstvom kulture Republike Hrvatske – Povjerenstvom za UNESCO pripremio dokumentaciju za priznavanje ovog praznika kao nematerijalne svjetske baštine, a što je UNESCO i proglasio 7. studenog 2015. godine.
Iz godine u godinu ovaj se praznik obilježavao u sve većem broju zemalja u svijetu praćen brojnim kulturnim događanjima poput književnih večeri, promocija književnih izdanja na romskom jeziku, znanstvenim skupovima i kazališnim predstavama na romskom jeziku.
Ove će se godine, Svjetski dan romskog jezika u Hrvatskoj obilježiti dvjema književnim večerima, 3. studenog 2021. u 18 sati predstavljanjem knjige Romanipe – Iz sjene na svjetlo, novog izdanja u nakladi Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” te književnom večeri s romskim književnikom Alijom Krasnićijem 4. studenog 2021. u 18 sati. Središnja svečanost obilježavanja predviđena je za 5. studeni 2021. u 11 sati u prostoru SRRH “KALI SARA”, a 6. studenog 2021. u Brodsko-posavskoj županiji, postavljanjem izložbe 50 godina od prvog Svjetskog kongresa Roma, predstavljanjem knjiga Snovi jednog Roma Veljka Kajtazija i Romanipe – Iz sjene na svjetlo, te prikazivanjem filma I mi smo branili Hrvatsku – Romi u Domovinskom ratu proslavit će se Svjetski dan romskog jezika 2021. godine.
