Stvaralački opus saborskog zastupnika Veljka Kajtazija broji preko 30 književnih naslova, a ove godine pridodao mu je i knjigu Snovi jednog Roma te tako postao prvi aktivni političar u Hrvatskoj koji je objavio svoju autobiografiju. Knjiga je objavljena u nakladi Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” uz podršku tvrtke JANAF d.d., a promocija je održana 16. rujna 2021. godine u lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu u večernjim satima, a upriličili su je brojni gosti, obitelj, prijatelji, suradnici i visoki uzvanici.
Osim što knjiga prati Veljkov životni put od snova do postignuća, kako je to lijepo opisao Goran Beus Richembergh u predgovoru, knjiga govori i o romskom narodu jer se u njoj mogu pronaći gotovo svi pripadnici romske nacionalne manjine. Na samom početku promocije Veljko je skrenuo pozornost na činjenicu da su predrasude isključivo rezultat nepoznavanja njegova naroda, dok Romi s druge strane vrlo dobro poznaju svoje sugrađane, a kako bi se uklopili govore i njihovim jezikom te preuzimaju njihova imena, prezimena, kulturu i religiju. Uz svoju autobiografsku prirodu, očigledno je, dakle, kako je ova knjiga i trag o romskom narodu čiji pripadnici moraju biti tri puta bolji od najboljeg da bi im se priznalo da su bolji od najgoreg, o čemu u svojoj knjizi piše Veljko Kajtazi.
Doznali smo od Veljka o bitnoj ulozi majke u njegovom životu, a koja je neizostavni dio uspomena na njegovo djetinjstvo, te da je oduvijek znao da će autobiografiju posvetiti upravo njoj ako je ikada napiše. Prije čitanja te dirljive posvete govorio je i o ocu koji se jako veselio promociji, ali je preminuo ranije iste godine te kojem je posvetio 13. poglavlje u svojoj knjizi jer je to Veljkov sretan broj. Razgovor se zatim poveo u smjeru karatea i odlaska u vojnu školu pa se Kajtaziju na pozornici pridružio trener karatea Vjekoslav Šafranić koji je svog dugogodišnjeg učenika opisao kao vrhunskog reprezentativca i šampiona kojeg krase marljivost, upornost i discipliniranost. Znanje i vještine koje je trener Šafranić prenio Veljku, Veljko je zatim kao trener prenio svojim učenicima koji ga i danas oslovljavaju s učitelju kada ga kao odrasli ljudi sretnu na ulici.
Ugodnom društvu na bini se potom pridružio i autor predgovora, Veljkov prijatelj i suradnik Goran Beus Richembergh koji je prije svega pozdravio Veljkovu obitelj i sunarodnjake. Na početku govora kazao je kako je na Veljkov društveno korisni rad utjecao njegov odgoj kao i njegova vojna naobrazba te je tako uvijek odrađivao nekoliko stvari odjednom pa su i rezultati dolazili serijski. Kajtazijevo djelovanje po njemu je označilo svojevrsni presjek u povijesti romskoga naroda jer uvelike je doprinio njegovu položaju “rušenjem” zidova oko romskih naselja te integracijom kroz obrazovanje, ali prvenstveno stavljajući u fokus samopoštovanje kao ključni preduvjet manjinske jednakopravnosti. Svjetski praznik započet je zato što je netko u Hrvatskoj napravio nešto važno, nastavio je Richemberg prisjećajući se datuma promocije Veljkova Romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog rječnika 5. studenog koji je međunarodno priznat kao Svjetski dan romskog jezika. Želim biti bolji od Veljka trebao bi biti objektiv za Rome, kazao je na kraju svoga govora aludirajući na metaforu Veljkove majke koja se spominje u knjizi – Probaj biti bolji od Dragoljuba.
Još jedan Veljkov prijatelj i suradnik Alen Tahiri također im se pridružio u razgovoru, ističući koliko je ponosan na Veljka koji kao da je u svojoj autobiografiji u mnogočemu opisao i njegov život. Osvrnuo se na proteklih 8 godina njihove intenzivnije suradnje te na zajedničke projekte unatrag tri godine otkako je ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Na kraju je kazao kako vjeruje da će zajedničkim snagama i u budućnosti napraviti još mnogo toga za romsku zajednicu. Na promociji je govorio i Aleksandar Racz koji je publici ispričao priču o njihovom prvom susretu dok je on još bio dekan Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, a Veljko mu je došao kucati na vrata moleći za pomoć oko unapređenja obrazovanja Roma i Romkinja. Potom se u razgovor uključio i rektor Sveučilišta u Zagrebu te bivši dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras koji je Veljka upoznao 2009. godine kada se na fakultetu održalo obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika. On je kazao da nas obrazovanje izvlači iz sebičnog ponašanja prema podskupinama te da je Veljko pravi primjer osobe koja ne sniva na maleno pa je na Filozofskom fakultetu osnovana i katedra za romski jezik. Nemoj ići malen ispod zvijezda, citirao je Šimića ističući ovaj stih kao Veljkov moto.
Iako na kraju promocije nitko iz publike nije imao pitanja za autora knjige Snovi jednog Roma Veljka Kajtazija, brojni su ispričali svoju priču o poznanstvu s Veljkom. Ladislav Veselica koji je Kajtazija upoznao prije samo pola godine istaknuo ga je kao paradigmu ljudske hrabrosti, a njegov životni put kao poruku ljudima da se moraju usuditi. Pjesnikinja Ljiljana Lipovac pročitala je svoju pjesmu koja je zahvala svim ženama i majkama, a ovom ju je prilikom posvetila Veljkovoj majci. Predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” Suzana Krčmar vrlo je emotivno govorila o njihovoj suradnji tijekom godina i Veljku kao velikom vizionaru. Osim njihovih, čule su se još brojne čestitke na promociji, a ne smijemo zaboraviti spomenuti i vrhunske makedonske glazbenike, Ajnura Durmishova i Safiudina Safka Alimoskog, koji su ovu večer dodatno upriličili skladbama poznatih pjesama koje su se nekada mogle čuti u Veljkovoj rodnoj kući, poput Ederlezi, Čaje Šukarije, Mastika, mastika, Emina i Ej, kad sam sinoć pošla. Svi prisutni dobili su besplatan primjerak knjige koja je dostupna i u Središnjoj knjižnici Roma u Republici Hrvatskoj, a mnogi od njih donirali su novac za izgradnju “Zida boli” koji se nalazi pored Romskog memorijalnog centra Uštica.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
