U Sheratonu u Zagrebu 16. lipnja 2021. godine u organizaciji Agencije za elektroničke medije održano je predstavljanje Zbornika izabranih radova nastalih u okviru Projekta poticanja novinarske izvrsnosti 2020. godine. O Projektu te o Zborniku kao kruni projekta govorili su Anita Malenica, voditeljica projekta i članica Vijeća za elektroničke medije, izvanredni profesor Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti, Jelena Jurišić s Odsjeka za komunikologiju na Fakultetu hrvatskih studija i Anto Mikić s Odjela za komunikologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
U jeku pandemije koronavirusa 2020. godine, Agencija za elektroničke medije osmislila je i provela Projekt poticanja novinarske izvrsnosti s ciljem osnaživanja novinarske profesije koja je već i prije novonastale situacije bila u dugogodišnjoj krizi. Jelena Jurišiću svojem je obraćanju navela kako je novo ‘salonsko novinarstvo’ potisnulo staro novinarstvo, koje se baziralo na činjenicama i istraživanju istih na terenu, jer je sada glavni način stvaranja novinarskog sadržaja postalo sjedenje za kompjuterom. Tako umjesto izvornih novinarskih članaka, za koje vjerujem da bi istraživanja pokazala kako čine jedva 10 posto ukupnog novinarskog sadržaja, došli smo do velikog broja ‘kopi-pejstanih’ tekstova. Naravno da to nije obilježje svih medija i svih novinara, ali se u velikoj mjeri gubi svrha novinara kao posrednika između javnosti i politike, zanemaruje se obaveza struke da pita i propituje te da u ime građana preispituje stvarnost, objašnjava Jurišić.
Prof. Kulenović podsjetio je kako je Deklaracija o ljudskim pravima koju su 1948. godine donijeli Ujedinjeni narodi zaživjela tek 70-ih godina prošlog stoljeća i kako od tada do danas proživljava renesansu. Zaštitu obespravljenih skupina i promicanje ljudskih prava općenito nije moguće zamisliti bez novinarske profesije, objašnjava Kulenović te dodaje kako se kroz pisanje o ovakvima temema vide odrednice identiteta demokratskih zajednica. Više od 50 posto tekstova objavljenih u Zborniku novinarskih radova bavi se upravo tim temama, primjerice položajem žena u društvu, temama od interesa za manjine u društvu, djecu i mlade, gospodarskim temama, zdravstvom, obrazovanjem, temama od lokalnog interesa, ali i međunarodnim odnosima i drugim od javnog interesa za koje su i sami novinari, svojim izborom, pokazali da su bitne.
Anto Mikić kazao je kako se po novinarskim radovim nastalim u okviru projekta te objavljenim u Zborniku može zaključiti da krize novinarstva zapravo nema te je istaknuo kako su i sami urednici portala na kojima su radovi objavljeni potvrdili da se radi o čitanijim tekstovima neupitne kvalitete. To su zaista respektabilni tekstovi koji kvalitetom ne zaostaju za najboljim vremenima hrvatskog novinarstva, rekao je te dodao kako bi barem polovicu autora novinarskih radova objavljenih u Zborniku volio imati u svojoj redakciji. Ipak, Mikić je naveo da se po nekim drugim pokazateljima vidi kriza novinarstva, primjerice od 45 upisanih studenata na prvu godinu studija samo njih 5 želi postati novinar, a 45 ostalih želi se baviti PR-om i marketingom. Krizu novinarstva potiče i publika koja traži hiperprodukciju sadržaja koji izazivaju snažne emotivne reakcije, primjerice bijes i mržnju, a koje potiču na klikanje medijskog sadržaja u elektroničkim medijima pri čemu kvaliteta sadržaja definitivno ostaje u pozadini interesa,objasnila je prof. Jurišić te dodala kako javnost nikada nije imala više dostupnih informacija, ali se pritom zanemaruje primarna uloga novinarstva, a to je prijenos izvornih i provjerenih informacija pri čemu je neminovno ‘sporo’, ali kvalitetno novinarstvo.
Trivijalizaciju današnjeg novinarstva Mikić je usporedio s novokomponiranim narodnjacima, objašnjavajući kako će puno čitatelja rado kliknuti na površne tekstove koji golicaju maštu te koji su kraće forme, ističući kako je čak i među studentima novinarstva puno onih koji izbjegavaju duže tekstove, a što je postao ozbiljan problem.
Zanimljivu analizu novinarstva pomoću Aristotelove podjele na tri vrste “umjetničkog dokazivanja” – logosa, pathosa i ethosa, a pomoću kojih se postiže uspješno uvjeravanje, prisutnima je iznio prof. Kulenović, ističući kako novinari moraju zadovoljiti sva tri aspekta. Logos kao uvjeravanje razumom koje se postiže argumentiranjem i istraživanjem činjenica, pathos pri kojem do izražaja dolazi autorova sposobnost pisanja, odnosno mogućnost da iznesenim idejama utječe na emocije čitatelja, i ethos kao etičko djelovanje kojim očekujemo da publika prihvaća naše argumente zbog poštovanja statusa novinara kao odgovornog i profesionalnog. Međutim, današnjim novinarstvom sva su tri aspekta dovedena u pitanje te se s pravom propituje jesu li argumenti utemeljeni te radi li se o filtriranju podataka kroz političku poziciju. Na sposobnost pisanja i izražavanja novinara gleda se kao na nedostatak, a novinarski ethos gubi se u poplavi recikliranih vijesti i čistoj propagandi.
Nakon što je dijagnosticirala simptome bolesti današnjeg novinarstva, Agencija za elektroničke medije pokrenula je ovaj Projekt poticanja novinarske izvrsnosti na temelju bespovratnih sredstava u visini od oko milijun kuna, a koje je Ministarstvo kulture i medija proslijedilo Agenciji u okviru raspodjele prihoda od igara na sreću, a već je prva godina provođenja pokazala i njegovu opravdanost. Tekstovi nastali u sklopu projekta uvelike su pomogli jačanju medijske slike i pokazali su kako je novinarski profesionalizam značajan za očuvanje demokratskih vrijednosti društva, istaknula je Anita Malenica, voditeljica projekta i članica Vijeća za elektroničke medije. Za vrijeme predstavljanja Zbornika također je istaknula još jednu bitnu činjenicu, a to je da se ne radi o socijalnom fondu, već o projektu kojim se osnažuje istraživačko i na činjenicama utemeljeno novinarstvo. Malenica je zahvalila svima koji su pomogli u realizaciji ovog projekta, svim sudionicima, kao i članovima Povjerenstva za analizu i ocjenjivanje prijava pristiglih temeljem Javnog poziva, kao i za praćenje, savjetovanje i izvještavanje o objavljenim radovima te evaluaciju dostavljenih izvještaja.
Projekt poticanja novinarske izvrsnosti nastavljen je i u 2021. godini te su predviđena sredstva za nastavak projekta u 2022. Redakcija Phralipen ponosna je na sudjelovanje svojih novinarki Selme Pezerović i Maje Grubišić u ovom Projektu, a njihovi radovi nalaze se u Zborniku. Novinarka Selma Pezerović koja je u redakciji od samog osnutka svojim tekstovima sudjeluje i u Projektu za 2021. godinu, a uz veliki poticaj koji novinarima i novinarima-suradnicima redakcije u poticanju novinarske izvrsnosti pruža glavni urednik portala Phralipen Emir Grbić svakako ćemo nastojati sudjelovati i u 2022. godini. Svojim radom na portalu te na prijavljenim radovima u okviru Projekta ustrajat ćemo i dalje u novinarskom profesionalizmu te tako nastojati doprinijeti podršci i povjerenju koje novinarima pruža Agencija za elektroničke medije.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
