U prošloj godini HRT-ov sadržaj namijenjen nacionalnim manjinama činio samo 1.045 posto ukupnog emitiranog programa

0
14
Foto: pixabay.com

Jučer su na Sjednici Savjeta za nacionalne manjine izglasana Izvješća Hrvatske radiotelevezije o prozvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u 2019. i 2020. godini.

Tako izvješće navodi da je HRT u 2019. godini objavila 5673 minute i 13 sekundi sadržaja namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina što čini 1.079 posto ukupnog emitiranog programa. Obzirom na minimalan porast u odnosu na 2018. godinu (1.954 posto) razvidna je još uvijek nedovoljna zastupljenost manjina u programima čija obaveza je utvrđena člankom 18. Ustavnog zakona i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine.

Izvješće pokazuje realno stanje koje je nepovoljno za ostvarivanje prava nacionalnih manjina na pristup javnim medijima kako zbog nedovoljne minutaže, tako i zbog manjka emisija.

U 2020. godini Hrvatska radiotelevizija objavila je 5494 minute i 14 sekundi sadržaja namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina što čini 1.045 posto ukupnog emitiranog sadržaja i u odnosu na godinu ranije očigledan je pad zastupljenosti manjina u emitiranim programima što je još više doprinijelo ionako nedovoljnoj zastupljenosti manjina u programima.

Prema izvješćima, radijski program uglavnom ispunjava programske obveze, dok je televizijski program još uvijek daleko od adekvatne zastupljenosti nacionalnih manjina u svojem programu.

Jedna od primjedbi na podnesena izvješća svakako jest činjenica da u minutažu predstavljenu u Izvješću ulaze sadržaji koji ni po kakvim kriterijima ne bi trebali biti okarakterizirani kao program namijenjen pripadnicima nacionalnih manjina kao što su Nedjeljom u 2, Romano Bolković – 1 na 1, Ni da ni ne, Peti dan i druge.

Kada su u pitanju HRT-ove manjinske emisije, on iz godine u godinu zadržavaju karakteristiku čistog zadovoljavanja forme. Takav se sadržaj emitira u neatraktivnom terminu za gledatelje, teme su uglavnom svedene na kulturološke fraze i deklarativni prikaz angažiranosti, te izbjegavanje izazovnih i “provokativnih” pitanja. Promoviranjem uvriježenih stereotipa i marginalnom površnom obradom manjinskih tema, mediji doprinose isključivanju i diskriminaciji manjina u društvu.

Istaknut je i govor mržnje na javnom medijskom servisu, ali i na privatnim i lokalnim TV i radio postajama, elektroničkim medijima i portalima, a njega karakterizira kako etnička netrpeljivost, osobito prema pripadnicima romske i srpske nacionalne manjine, tako i povijesni revizionizam.

Iz svega navedenog savjet ustrajava na poticanju edukacije uredničkog i novinarskog kadra u cilju objektivnog informiranaj i senzibiliranja javnosti o negativnim posljedicama govora mržnje i širenja stereotipa i predrasuda, ali i poziva na poštivanje Ugovora koji propisuje obvezu informiranja na jezicima nacionalni manjina i rada na otklanjanju i rješavanju navedenih nedostataka.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime