Otvorena virtualna izložba “Iz novinskog diskursa o Romima u Hrvatskoj prema Drugom svjetskom ratu”

Danas je Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta kojim se želi podsjetiti na strašan genocid u kojem su stradali milijuni žrtava i na najveće zlo koje se dogodilo u povijesti čovječanstva. Oslobođenje nacističkog logora Auschwitz-Birkenau bio je kraj najmračnijeg perioda u europskoj i svjetskoj povijesti.

Ovaj se Dan obilježava diljem Europe, a u najvećem broju europskih zemalja za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja.

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Romski memorijalni centar Uštica pripremio je virtualnu izložbu Iz novinskog diskursa o Romima u Hrvatskoj prema Drugom svjetskom ratu. Istraživanje povijesti holokausta temelji se na nizu povezanih događaja europske i svjetske povijesti 19. i 20. stoljeća.

Kritički pristup istraživanju uključuje i proučavanje različitih represivnih  mjera i provedbenih politika koje su prethodile holokaustu. Od predmodernog antisemitizma i antiromizma do  rasizma i rasnih teorija u nacionalsocijalizmu. Od isključivanja i diskriminacije do progona i genocida.

Poput Židova, Romi i Sinti doživjeli su progone koji su na kraju eskalirali genocidom u Drugome svjetskom ratu.  Predrasude prema Romima, kao manjini, ukorijenjene su u europskoj povijesti, a genocid je dugo bio negiran.

Virtualna izložba Iz novinskog diskursa o Romima u Hrvatskoj prema Drugom svjetskom ratu, analizom sadržaja dnevnih novina nudi uvid u svakodnevicu romske zajednice u Hrvatskoj prema i početkom Drugog svjetskog rata. Ovo je razdoblje naročito važno zato jer pokazuje nastanak problema, odnosno zločina koji će se posve ozbiljiti otvorenim progonom manjina, a onda i pokušajem njihovog posvemašnjeg zatiranja za vrijeme Drugog svjetskog rata na području današnje Republike Hrvatske.

Proučavajući dnevne novine, možemo mnogošto pretpostaviti i rekonstruirati o javnoj percepciji romske manjine u hrvatskom društvu u razdoblju prije i početkom Drugog svjetskog rata. Medijski prikaz Roma u ovome je razdoblju bez ikakve sumnje naglašeno nepovoljan, a ta se slika Roma dodatno učvršćuje tematskim fokusiranjem na specifičnosti romskog načina života tako različitog od dominantne i upornim isticanjem događaja iz sfere crne kronike, odnosno kriminala, te njihovim vezivanjem uz pojam romskog.

Osim što novine oblikuju percepciju šire javnosti o Romima kao društvenom problemu koji hitno valja “riješiti”, one će kasnije služiti i za legitimaciju represivnih mjera lokalnih i središnjih vlasti prema Romima.