Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, pučka pravobraniteljica Lora Vidović prošlog je petka, 4. prosinca, ugostila Dunju Mijatović, Povjerenicu za ljudska prava Vijeća Europe na kavu za ljudska prava, na kojoj je preko Zoom aplikacije mogao sudjelovati bilo tko. Budući da je pandemija koronavirusa uvelike promijenila naše živote i potresla cjelokupno društvo na zdravstvenoj i ekonomskoj razini, a kao posljedica se spominje rast već postojećih nejednakosti, cilj razgovora s Mijatović bio je infomiranje javnosti o načinu kako izgraditi pravedna i uspješna društva koja će osnaživati ljudska prava i slobode. Glavno pitanje razgovora bilo je kako od krize napraviti priliku.
Mijatović je napomenula kako se još u četvrtom mjesecu primijetilo da je pandemija jače pogodila ranjive skupine od ostalih te da su svi koji su bili siromašni postali još siromašniji, a svi marginalizirani još marginaliziraniji: Povećalo se nasilje u obitelji, ali i sve ostale patologije su izronile na vrh. Međutim, nezavisne institucije i novinari su se pokazali iznimno bitni, a novinari su ponovno bili na meti tako što su im se uskraćivale informacije i zabranjivalo prisustvo na nekim konferencijama.
Što se primjera dobre prakse tiče, Mijatović je navela Italiju koja je smanjila broj ljudi u kampovima za izbjeglice, smjestivši ih na druga mjesta te Portugala koji je izbjeglicama ponudio prostore koji se koriste za vrijeme ljeta u turizmu. Mijatović je istaknula kako je pandemija otkrila slabosti u našim sustavima zaštite ljudskih prava, ali istovremeno i njihove prednosti te potaknula interes i svijest građana o njima.
Budući da se na Zoom aplikaciji ljudi mogu javljati, javila se profesorica s Pravnog fakulteta u Rijeci Vesna Crnić-Grotić koja je istaknula problem zanemarivanja manjinskih jezika za vrijeme pandemije. Naime, mnoge mjere stožera nisu bile priopćene na manjinskim jezicima. Doduše, Crnić-Grotić je spomenula pozitivan primjer priopćavanja na romani čhibu, iako se pitala koliko je to bilo dostupno romskoj manjini. Navela je i problem obrazovanja jer su mnogi manjinski jezici izostavljeni u online nastavi. Zatim je postavila pitanje o ideološkom razlogu zašto su konzervativci za slobodu izbora što se tiče nošenja maski, a oni s lijevog političkog spektra za prisilno nošenje.
Dunja Mijatović je odgovorila kako je pravo na nenošenje maske slično pravu na poziv na linč ili mržnju, jer jednako ugrožava živote ljudi. Tu se ne radi o slobodi nego ugrožavanju slobode, istaknula je.
U razgovoru je prisustvovalo još nekoliko ljudi poput potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića koji je istaknuo da je preispitivanje odluka stožera dobro, ali se i dalje moramo držati mjera baš zato što su marginalizirane skupine najpogođenije.
Rosa Oršuš, romska studentica, postavila je pitanje o mjerama koje se trebaju poduzeti kako bi se spriječilo kršenje prava manjina pri zapošljavanju, koje je posebno naglašeno u doba pandemije. Mijatović je istaknula da ne zna kako točno natjerati države da taj problem riješe, ali da su razlozi takvih diskriminatornih mjera obično nedostatak financijskih sredstava i političke volje, a da su predrasude, rasizam i homofobija, odnosno sve što stvara strah, najveći problemi. Dodala je i kako se institucije moraju otvoriti i razgovarati s građanima te da je potrebna hrabrost nekoga tko bi poveo ljude u tom smjeru. Jedan vođa s drugačijim mišljenjem odmah povodi druge za sobom. Jedna osoba može napraviti puno i ukazati na probleme, navela je Mijatović.
Na kraju je pučka pravobraniteljica Vidović navela da je pandemija jasno pokazala koliko je javno zdravstvo važno i istaknula potrebu za ulaganjem u njega. Naglasila je da ne smijemo ići prema privatizaciji i izrazila nadu da ćemo nastaviti dugu tradiciju javnog i dostupnog zdravstva.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
