Nakon što je posljednji Globalni prosvjed za klimu održan u rujnu okupio oko sedam milijuna mladih u gradovima diljem svijeta, novi je bio najavljen za petak, 29. studenog.
Prosvjednici i prosvjednice protiv klimatskih promjena i neodrživog ekonomskog sustava u kojem živimo, okupili su se u petak tako u gradovima diljem svijeta, od Australije do Europe.
Njemački ogranak klimatskog pokreta objavio je da se prosvjedi održavaju u preko 500 gradova diljem Njemačke. U Italiji su klimatski prosvjedi održani u 138 gradova, objavio je talijanski ogranak mreže Fridays For Future, uključujući najveće talijanske gradove poput Rima, Milana, Torina, Napulja i Palerma.
Prosvjedovalo se i na udaljenim točkama planeta poput Arktika i Antarktike – na arktičkom ledu prosvjedovali su znanstvenici s njemačkog istraživačkog broda Polarstern, kao i stručnjaci u postaji Neumayer na Antarktici.
Svi oni pozvali su na “hitnu akciju za klimu”, koju su u skromnoj mjeri obznanili i europski parlamentarci, samo nekoliko dana prije otvaranja klimatskog samita u Madridu. Naime, u četvrtak je u Europskom parlamentu usvojena rezoluciju kojom se proglašava klimatska i ekološka kriza u Europi i svijetu. U rezoluciji se poziva Europsku komisiju da svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1,5 stupnja Celzijeva.
Inicijativa mladih Fridays For Future u Hrvatskoj i ovoga se puta pridružila Globalnom prosvjedu za klimu, pa se tako u Hrvatskoj u petak prosvjedovalo u Zagrebu i Osijeku.
Svijet kakvog poznajemo postaje nam nepoznat. Venecija upravo proživljava najveće poplave u više od posljednjih 50 godina, 85% grada je potopljeno. Za to vrijeme u Australiji gori više od 100 požara, nestaju šume, a ljudi tijekom dana vide samo prašinu. Mladi ne žele živjeti u takvoj stvarnosti. Žele da oni nakon njih imaju normalne živote i djetinjstva, a ne da su u opasnosti od posljedica klimatskih promjena i ljudski uzrokovanih prirodnih nepogoda. Stoga se ti isti mladi i odlučuju boriti, istaknuto je u pozivu na prosvjed.
U Zagrebu se na Markovom trgu okupilo stotinjak prosvjednika, a jedna od organizatorica, mlada klimatska aktivistkinja Leonarda Šmigmator, izjavila je kako unatoč tome što nas je malo ovdje, moramo biti ponosni što se borimo. Drugog izbora nemamo!
Naglašeno je kako je jedini način da se pokrene promjenu da se uključe svi – učenici, studenti, odgajatelji i profesori, roditelji, umirovljenici, sindikati, radnici i svi ostali kojima je stalo do budućnosti. Ja sam danas ovdje, a ne u školi na nastavi, zbog ove Vlade! Ja sam danas ovdje, u strahu za svoju budućnost, zbog ove Vlade! Ne želimo umrijeti!, poručila je s pozornice jedna učenica.
Ovdje izražen duboki strah veoma je prisutan kod mlađih generacija, kojima je jasno da živimo u vremenu intenzivnog masovnog istrebljenja, da svjedočimo razvijanju moćnog sustava međugeneracijskog masovnog ubijanja. Iako ponekad nije jasno artikuliran, i argumentacijski “rastavljen na proste faktore”, taj je strah sveprisutan, bitan i indikativan, i mladi klimatski aktivisti i aktivistkinje redovno ga iskazuju.
Marija Mileta iz Zelene akcije upozorila je da Vlada u svom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za iduće desetljeće planira masovna ulaganja u nova istraživanja nafte i plina.
Ovo su prijedlozi hrvatske Vlade koja će za nešto više od mjesec dana preuzeti predsjedanje Europskom unijom. Ovo se predlaže za desetljeće u kojem su znanstvenici jasno rekli da je ključno ukinuti korištenje fosilnih goriva i krenuti u dekarbonizaciju svih sektora, rekla je Mileta.
Pozvala je Vladu da donese hitne i ambiciozne mjere za ograničenje učinaka klimatskih promjena. Jer dosta je samovolje ove štetne Vlade. Dosta!, zaključila je Mileta.
Nakon što je završio veliki prosvjed na Markovom trgu, učenike je primio predstojnik premijerova Ureda Zvonimir Frka-Petešić. Petešić je poslušao naše zahtjeve te nam obećao kako će ih Vlada razmotriti. Također, obećao nam je da će Hrvatska za vrijeme predsjedanja Vijećem Europske unije poticati druge članice da paze na okoliš, izjavila je nakon sastanka Šmigmator.
Jasno je, ipak, da je taj sastanak bio čisto formalne naravi, a na (trenutnu) hrvatsku Vladu ne treba puno računati. Svoje karte trebamo staviti na ujedinjeni, organizirani i kontinuirani otpor, na aktiviranje i mladih i starih – protiv kapitalizma, za pošteni, održivi i bolji svijet. I za planet i za sve nas koji na njemu živimo.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autoričini i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.
